Ambasador Sadović: Rezultati izbora u Turskoj su pozitivan signal i za BiH i Balkan
Ambasador smatra da će Recep Tayyip Erdogan, koji je pobijedio za poziciju predsjednika Turske, kao i njegova AK partija, nastaviti isti politiku i prema Balkanu, a samim tim i prema našoj zemlji.
"Da je neko drugi pobijedio mogla se očekivati drugačija politika i okretanje izolacionizmu", smatra Sadović.
Sve opozicione stranke su ranije tražile da Turska prestane toliko investirati u inozemstvu te su zahtijevale okretanje ka ulaganju u Turskoj. Shodno njenom GDP-u Turska je najveći donator u svijetu i opozicija se nije slagala s takvom politikom.
"Očekujem da se politika prema Balkanu, a samim tim i prema BiH, nastavi istim intenzitetom i pravcem, a moguće i jače u odnosu na dosadašnji način investiranja. Mi Tursku vidimo kao stabilizirajući faktor kroz trilateralne mehanizme koje pokreće između BiH, Srbije i Hrvatske, ali i kroz investicije. Da je neki drugi izborni rezultat, svi započeti projekti na Balkanu bi vjerovatno bili ugroženi ili makar usporeni. Mi u BiH možemo očekivati nastavak dosadašnje podrške i politike, jer su ovi izbori bili i neka vrsta referenduma koja je dala Turskoj podršku da nastavi voditi ovakvu vanjsku politiku. Slobodno mogu reći da su rezultati izbora u Turskoj pozitivan signal i za BiH i za cijeli Balkan, jer će Turska ostati prisutna i u oblasti ekonomije i kada je riječ o političkoj stabilizaciji", kazao nam je ambasador Sadović.
Većina u parlamentu za AK partiju i nacionalistički MHP
Do sada je obrađeno blizu 99,2 posto glasačkih listića za predsjednika Turske. Erdogan je prema dosadašnjim rezultatima osvojio novi mandat sa 52,5 posto, dok je njegov prvi pratilac Muharem Ince iz CHP-a osvojio 30,7 posto glasova.
Na izborima za turski parlament obrađeno je 99,1 posto glasova. Narodni savez koji čine AK partija i MHP dobio je ukupno 53,6 posto glasova (AK partija - 42,5 posto i MHP 11,1 posto). Nacionalni savez koji čine CHP, Iyi partija i Saadet partija dobili su ukupno 34 posto (CHP - 22,7 posto, Iyi partija - 10 posto, a Saadat partija 1,4 posto).
Prokurdska HDP partija koja je samostalno izašla na izbore osvojila je 11,6 posto i u parlamentu će imati vjerovatno 67 zastupnika.
Za ulazak u parlament je bilo potrebno osvojiti minimalno 10 posto glasova. Prema trenutnim podacima izbornih rezultata AK partija će u parlamentu imati 293 zastupnika, CHP 146, HDP 67, MHP 50 i Iyi partija 40 zastupnika. Saadet partija nije prešla prag i neće imati zastupnika u parlamentu. Turski parlament će nakon ustavnih promjena imati 600 zastupnika, a većinu će imati koalicija Narodni savez 8AK partija i MHP, koji će imati 343 zastupnika. Opozicija koju čini CHP, Iyi partija će imati 190 zastupnika, dok će prokurdski HDP imati 67 zastupnika.
Rast lire u odnosu na dolar
Erdogan će kao predsjednički pobjednik sam birati svoj kabinet, odnosno ministre i neće morati tražiti odobrenje parlamenta. Također, predsjednik sada može donijeti budžet za prvu godinu i generalno u odnosu na raniji periodu povećavaju se njegove ovlasti.
"Erdogan je tokom predizborne kampanje najavio da će jedan od prvih poteza nakon izbora biti ukidanje vanrednog stanja, to je potvrdio i trenutni zamjenik premijera Mehmet Šimšek, poručujući da više nema potrebe za vanrednim stanjem u zemlji koje je uvedeno nakon pokušaja državnog udara. Tako da se u Turskoj može očekivati relaksacija kada je riječ o vanrednom stanju", istakao je Sadović.
Stanje na berzi pokazuje da je nakon prvih rezultata izbora turska lira u odnosu na američki dolar ojačala.
"U posljednjih nekoliko mjeseci euro i dolar su rasli u odnosu na liru. To se desilo jer je zbog prijevremenih izbora očekivana nestabilnost, a kreditne agencije su davale upozoravajuće signale investitorima zbog položaja Turske. Očito je da berzanski stručnjaci procjenjuju da Turska sada ulazi u stabilnu fazu kada je riječ o finansijskom segmentu", kazao je Sadović.
Ove izbore obilježila je i podjela među nacionalistima (MHP), nakon što se Meral Aksener odvojila i formirala Iyi partiju. Zanimljivo je da je Iyi partija prešla izborni prag i ušla u parlament sa 10 posto glasova, dok je predsjednica te partije za poziciju predsjednika države osvojila 7,5 posto, što znači da svi koji su glasali za stranku nisu glasali za Aksener kao kandidatkinju.
"MHP je na ranijim izborima uglavnom dobijala između 11 i 13 posto glasova. Sada, kada se ta stranka podijelila, zbirno su osvojili gotovo dvostruko više, jer je MHP osvojio 11,1, a Iyi partija 10 posto. Jedan od razloga za takav rezultat je što je AK partija sada osvojila između pet i šest procenata glasova manje u odnosu na izbore 2015. godine pa se tu može tražiti ta razlika. S druge strane i CHP je kao stranka sada dobila manje glasova nego što je to bio slučaj u novembru 2015. pa se pretpostavlja da su se kolebljivi glasači iz AK partije i CHP-a prebacili na Iyi partiju", objašnjava ambasador Sadović.
U Turskoj je otpirlike 65 posto tradicionalnog biračkog tijela i oni nikada neće podržati kandidata CHP-a za predsjednika. U toj činjenici je Meral Aksener vidjela svoju šansu i planirala je da će ona biti ta koja će poslije Erdogana osvojiti najveći broj glasova i proći u drugi krug.
