Ambasadorica Francuske: Podržat ćemo Izborni zakon kojim se BiH neće dalje dijeliti
U bosanskohercegovačkom javnom diskursu usljed krize učestalije se spominje Francuska - kako će se postaviti prema namjeri da se nadležnosti prenesu s državne vlasti na vlast Republike Srpske, da li će biti među državama koje će sankcionisati odgovorne za krizu i kako će se postaviti prema izmjenama Izbornog zakona.
Osim prethodno navedenog, Toudic je u intervjuu za naš portal govorila o ulozi njene države u prijevodu Dejtonskog mirovnog sporazuma te kada će u Bosni i Hercegovini biti formirana Francuska agencija za razvoj (AFD).
Dio domaće javnosti ima negativan stav o politici Francuske prema BiH. Kakav je zvanični stav vaše države prema - da li podržava ili ne podržava daljnje podjele po etničkoj osnovi i da li podržava ili ne podržava namjeru Republike Srpske da prenese nadležnosti s državne vlasti na entitet?
Sigurno znate da je Francuska svjedok potpisivanja Dejtonskog sporazuma i članica PIC-a. Jasno je, dakle, da ne možemo podržati korake koje pravi koalicija u Republici Srpskoj, koji ozbiljno osporavaju dejtonski okvir i ugrožavaju stabilnost u Bosni i Hercegovini i regionu.
Francuska odlučno podržava suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine i mi smo to više puta pokazali putem različitih kanala: saopćenja i izjava Upravnog odbora PIC-a, delegacije Evropske unije i ambasada koje predstavljaju neformalni format - Kvinte.
Ako se pozivate na prisustvo jedne delegacije francuskih evropskih parlamentaraca na proslavi 9. januara u Republici Srpskoj, podsjećam da aktivnosti ovih parlamentaraca nimalo ne obavezuju francusku vladu.
Ambasada Francuske u Bosni i Hercegovini nije bila obaviještena o dolasku ove delegacije, inače bismo je obeshrabrili. Francuska, zabrinuta za poštivanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini, podsjeća da je neustavni karakter zakona o ovom prazniku potvrdio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine u svojoj odluci od 29. marta 2019.
U okviru svog predsjedavanja Vijećem Evropske unije, Francuska pridaje veliku važnost nastavku primjene revidirane metodologije za vođenje pregovora o priključenju, čiji je cilj da podstakne proces priključenja čineći ga predvidljivijim, kredibilnijim i dinamičnijim.
Predsjednik Republike Francuske Emmanuel Macron potvrdio je to u svom obraćanju pred Evropskim parlamentom 19. januara rekavši da EU ima vokaciju da preispita svoje odnose sa zemljama Zapadnog Balkana i ponudi "jasno, čitko, dobrovoljno, jasne perspektive za priključenje".
Francuska će tokom svog predsjedavanja organizovati konferenciju o Zapadnom Balkanu u junu 2022. Promovisat će širenje konkretne saradnje sa Zapadnim Balkanom, s naglaskom na regionalnu saradnju i stabilnost.
Države EU su podijeljene po pitanju sankcija onima koji su odgovorni za političku krizu, a koje se prije svega odnose na člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. SAD su ga već sankcionisale. Očekuje se da će to učiniti i Njemačka i Velika Britanija. Da li je tačno da je Francuska među državama koje se protive sankcijama? Ako je to tačno, zašto se protivi?
Francuska dijeli zabrinutost zbog političke situacije u Bosni i Hercegovini i veoma žali što politička kriza opstaje u zemlji. Blokada centralnih državnih institucija, kao i formiranja vlade na nivou FBiH, kao i svako drugo djelovanje koje ima za cilj ometanje efikasnog rada institucija na štetu građana je neprihvatljivo. Radi se o budućnosti zemlje.
Bosna i Hercegovina može funkcionisati samo kroz konstruktivan dijalog. Mi i dalje pozivamo na odgovornost njene političke predstavnike: oni moraju raditi na smanjenju tenzija i napraviti korak ka dijalogu.
Tražit ćemo također da se od ovog trenutka svi političari u Bosni i Hercegovini suzdrže od bilo kakve provokativne i secesionističke retorike i djelovanja, pogotovo oni koji osporavaju suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet zemlje. Ako bi se situacija dodatno pogoršala, EU ima na raspolaganju široku lepezu instrumenata, računajući i postojeći okvir za sankcije.
A Velika Britanija više nije članica EU.
Izmjene Izbornog zakona su jedno od najznačajnijih pitanja. Političari i građani su podijeljeni u vezi s dva koncepta. Jedni su za građanski koncept, dok su drugi za etnički koncept. Koji koncept podržava Francuska?
Naš zajednički prioritet je da pomognemo Bosni i Hercegovini na evropskom putu. Provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava o jednakosti građana je posebno bitna. Možemo podržati reformu načina izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pod uslovom da ta reforma ne vodi daljnjoj fragmentaciji Bosne i Hercegovini i ne udaljava je od evropskih normi.
Uprkos brojnim presudama Evropskog suda za ljudska prava i stalnim naporima EU, i dalje se primjenjuju diskriminatorne odredbe u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Značajan dio građana u Bosni i Hercegovini ne može uživati svoja aktivna politička prava zbog svoje etničke pripadnosti ili mjesta boravka. Mi i dalje podstičemo vlasti u Bosni i Hercegovini da postignu sporazum o ograničenoj ustavnoj i izbornoj reformi, radi slobodnijih, pravednijih izbora u skladu s evropskim i međunarodnim normama.
Francuska se po potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma obavezala da će posredovati između Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske prilikom prijevoda ovog sporazuma. Da li je Francuska ranije tražila da se dostavi prijevod ovog sporazuma? Ako jeste, koje je bilo obrazloženje vlasti zašto to nije učinjeno? Da li će Francuska insistirati da se konačno pošalje prijevod?
Sporazum o izradi dokumenta na jezicima "bošnjačkom (termin korišten u to vrijeme), hrvatskom i srpskom" aneksa općeg mirovnog sporazuma potpisan je isti dan kada i Dejtonski mirovni sporazum. Potpisali su ga Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Federalna Republika Jugoslavija.
Sporazum nalaže da tri strane potpisnice dostave Vladi Republike Francuske nacrt dokumenta na svom jeziku. Nakon primitka ovih dokumenata Vlada Republike Francuske će ih provjeriti, organizovati konsultacije sa stranama u slučaju razlika s dokumentom na engleskom jeziku i izradit će vjerodostojne dokumente.
Francuska može početi provjeru usklađenosti dokumenata s dokumentom na engleskom jeziku tek kada primi od sve tri strane nacrt prijevoda na njihovom jeziku. Do sada nismo primili sve nacrte prijevoda.
U prošlosti je Ured visokog predstavnika podsticao bh. vlasti na to, ali bez uspjeha.
U ljeto 2020. pojavili su se navodi da će u Bosni i Hercegovini biti formirano predstavništvo Francuske agencije za razvoj (AFD). Dokle se došlo po ovom pitanju, kada možemo očekivati početak njenog rada? Šta će njeno formiranje značiti za Bosnu i Hercegovinu, a šta za Francusku?
Francuska i dalje čeka povratnu informaciju od Bosne i Hercegovine u vezi s posljednjom verzijom međuvladinog sporazuma o uspostavljanju i aktivnostima Francuske Agencije za razvoj u Bosni i Hercegovini. A priori, izgleda da nedostaje još samo odobrenje Vijeća ministara, ali blokada institucija na državnom nivou zaustavila je ovaj predmet.
Nadam se da ćemo uskoro potpisati ovaj bilateralni sporazum. Sve druge zemlje Zapadnog Balkana su to već uradile. Ovo kašnjenje do sada je koštalo 20 miliona eura pomoći za Bosnu i Hercegovinu, što je iznos osiguran za 2021. godinu, a koji je u konačnici raspoređen dalje zbog nepostojanja sporazuma.
Francuska Agencija za razvoj već djeluje u Bosni i Hercegovini u vidu regionalnih programa, ali treba podsjetiti da ova grupacija finansira, prati i ubrzava tranzicije prema pravednijem svijetu, održivom razvoju i mogla bi konkretno djelovati u područjima sa snažnim potencijalom za buduću infrastrukturu u Bosni Hercegovini, kao što su voda, prečišćavanje vode i obnovljiva energija.
