Ambasadorica Rumunije: BiH ima prijatelja u EU, ali vaši političari moraju pokazati rezultate
Od 1. januara Rumunija je prvi put preuzela rotirajuće predsjedavanje Vijećem Evropske unije. EU će predsjedavati sve do 30. juna 2019. godine.
"Rumunija će raditi na zagovaranju procesa proširenja EU kako bi se osigurala bolja unutrašnja i vanjska sigurnost. Očekuje se da će BiH dobiti mišljenje EU u prvoj polovini 2019. godine, koja će pružiti ukupnu ocjenu spremnosti zemlje da krene naprijed, s naglaskom na preporuke koje trebaju označiti prioritete kojima se buduće vlasti BiH trebaju baviti. U tom smislu, moram reći da se najviše posla mora uraditi u BiH, kako bi se ispunila obaveza prema Briselu i EU, a njene članice će u skladu s tim odlučiti o mogućem kandidatskom statusu. Zato bi na svim nivoima trebali biti učinjeni veliki napori da se to postigne što je prije moguće, a što bi bilo veoma cijenjeno na evropskom nivou", kazala je rumunska ambasadorica za naš portal.
Kakva bi iskustva Rumunija mogla prenijeti BiH u smislu procesa pristupanja EU?
Danas, nakon više od 11 godina članstva u EU, Rumunija je pouzdana članica s brzim rastom i stabilnom ekonomijom. Osim što je pouzdan partner u okviru NATO-a i EU te aktivno uključena u konsolidaciju evropskog projeka i regionalne sigurnosti, Rumunija ima jake istorijske i kulturne veze sa svojim komšijama i partnerima.
Rumunija i dalje snažno podržava euroatlantsku perspektivu regije znajući iz vlastitog iskustva da proces pristupanja, u kojem ključnu ulogu igra implementiranje reformi, nije lak. Drago mi je da su sva tri člana Predsjedništva BiH potpisala na prvom radnom zasjedanju Deklaraciju o evropskoj perspektivi, ali je jednako važno za lokalne političare da neriješena politička pitanja ostave po strani i da pošalju prave poruke građanima o benefitima koje ima punopravna članica EU, jer je to više od tehničkog procesa, to je generacijski izbor baziran na temeljnim vrijednostima koje svaka država mora aktivnije prihvatiti, počevši od vanjske politike sve do obrazovanja.
Moja zemlja je izrazila spremnost da svojim iskustvom i ekspertizom doprinese pridruživanju BiH EU. Mi održavamo bliske kontakte s našim partnerima u BiH u mnogim oblastima koje su od zajedničkog interesa. Rumunija je spremna da pruži podršku reformskim procesima, čak i ako govorimo o javnoj upravi, pravosuđu ili vladavini prava.
Koje je vaše mišljenje o složenoj političkoj situaciji u zemlji? Često su različita viđenja doprinijela i zastoju puta EU i NATO-a.
Svjesni smo da se zemlja suočava s brojnim izazovima, ali i da se mogu postići pozitivni rezultati ako postoji dovoljno političke volje da se nadvladaju otvorena pitanja, preuzme lokalno liderstvo kako bi se reformisale institucije i ponudila bolja perspektiva ljudima u BiH.
Pratimo postizbornu situaciju, imajući u vidu interes Rumunije za regionalnu stabilnost, kao i kada je riječ o evropskom putu BiH, i vidimo kao prve prioritete ubrzanje procesa formiranja vlasti na svim nivoima i snažnu i vjerodostojnu obnovu napora da se unaprijede reforme.
Političari u BiH trebaju definisati svoje prioritete i osigurati vodstvo koje očekuje narod BiH, jer je došlo vrijeme da zemlja pokaže dosljedne rezultate u reformama i krene naprijed ka integraciji u EU. Put u EU i dobrobit ljudi trebali bi biti središte političke pažnje u naredne četiri godine.
Kao snažan zagovornik i regiona i BiH, Rumunija bi voljela vidjeti konkretan napredak BiH tokom predsjedavanja EU te zbog toga ohrabrujemo vlasti BiH da dostave odgovore na pitanja Evropskoj komisiji, kako bi dobili mišljenje, po mogućnosti tokom rumunskog predsjedavanja Vijećem EU. Izražavamo uvjerenje da će 2019. biti dobra godina za BiH, imajući u vidu da ona nije izborna godina za zemlju i da će politička elita moći usmjeriti svoje napore na reformske procese.
Kakvi su bilateralni odnosi između BiH i Rumunije?
Imamo veoma dobre političke odnose koji su pojačani pozitivnim nivoom bilateralne saradnje koja se uvijek naglašava na sastancima naših zvaničnika. Uvijek postoji prostor za poboljšanja i daljnju konsolidaciju bilateralnog dijaloga, jer smo geografski vrlo bliski i dijelimo zajedničku istoriju. Planiramo više pažnje posvetiti bilateralnoj trgovini koja se može dalje razvijati i radimo na jačanju poslovnog okruženja između naših zemalja, što će doprinijeti i dobrobiti naših građana.
Između 1. januara i 30. juna 2019. godine Rumunija će prvi put preuzeti rotirajuće predsjedavanje Vijećem Evropske unije, s ciljem da promoviše viziju usredsređenu na princip evropske kohezije na svim dimenzijama - političkoj, ekonomskoj i socijalnoj. Radeći pod motom "Kohezija, zajednička evropska vrijednost", Rumunija se predsjedavanjem Vijeća Evropske unije želi fokusirati na pronalaženje rješenja koja odražavaju i interese država članica i viziju evropskih institucija, djelujući u duhu jače i ujedinjenije Evrope.
U tom smislu, prioriteti rumunskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije odražavaju potrebu za kohezijom i imaju četiri glavna stuba djelovanja: Evropa konvergencije - rast, kohezija, konkurentnost, povezanost; Sigurnija Evropa; Evropa kao snažniji globalni akter; Evropa zajedničkih vrijednosti.
Uloga rotirajućeg predsjedništva Vijeća Evropske unije zahtijeva nepristrasno i profesionalno rukovođenje šestomjesečnim mandatom. Najvažnije teme su definisanje budžeta Evropske unije za period 2021.-2027., funkcionisanje unutrašnjeg tržišta, jačanje socijalne dimenzije EU, agenda unutrašnje sigurnosti, borba protiv terorizma, upravljanje migracionim izazovima i jačanje EU na globalnom nivou.
Cilj je imati predsjedništvo sposobno da održi solidarnost Evropske unije te da nastavi projekte koji se odnose na interkonektivnost i koheziju, tako da će Rumunija posebnu pažnju posvetiti evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, s ciljem novih poticaja za politiku proširenja, kao osnove za osiguravanje stabilnosti i regionalnog prosperiteta.
Rumunija se također želi posvetiti ulozi mladih u sadašnjim društvima te će u tom smislu krajem maja 2019. godine Bukurešt biti domaćin konferencije "Kako odgovoriti na evropske aspiracije mladih ljudi na Zapadnom Balkanu", čiji je cilj da pomogne identifikovati mogućnosti za mlade generacije u regionu, stimulisati preduzetništvo i smanjiti fenomen odliva mozgova.
