Ambasadorica Strömquist: Život u Švedskoj daleko je od normalnog, predviđa se najveća recesija od 90-tih
Čini se kako je švedski liberalniji pristup borbi protiv pandemije koronavirusa zanimljiv ljudima širom svijeta proteklih dana. Poštovana ambasadorice, molim Vas za Vaš komentar na trenutnu situaciju u Švedskoj koja se razlikuje od stanja u drugim evropskim zemljama. Zašto vlasti u Švedskoj osporavaju uvođenje strožijih mjera socijalne distance i kućne izolacije?
"Švedska ima iste ciljeve kao i sve ostale države, da sačuva živote i zaštiti javno zdravlje. Mjere koje su preduzete imaju za cilj sačuvati živote, usporiti širenje virusa i osigurati da se sistem zdravstvene zaštite u Švedskoj može nositi sa izvanrednim izazovima koje donosi koronavirus. Švedska koristi iste načine kao i većina država. Promoviše fizičku distancu, informiše o važnosti održavanja osnovne higijene, štiti osjetjive i rizične grupe, vrši testiranja i osnažuje zdravstveni sistem kako bi se mogao nositi sa ovom pandemijom. U osnovi, mjere koje Švedska preduzima razlikuju se od mjera preduzetih u drugim državama u dva aspekta. Švedska nije zatvorila škole za najmlađu djecu i nije natjerala građane da ostanu u kućama. Reakcija Švedske na ovu krizu bazira se na preporukama i zakonski obavezujućim mjerama. Vlada namjerava poduzimati prave mjere u pravo vrijeme. Još uvijek je suviše rano reći da li su ove mjere uspješne. Efikasnost mjera se kontinuirano analizira i rigoroznije mjere se mogu uvesti ukoliko i kada to eksperti budu smatrali neophodnim".
Kada sagledate situaciju u svijetu, jasno je da gotovo nema zemlje koja se ne suočava s teškim ekonomskim posljedicama. Kako pandemija utječe na ekonomiju Švedske i može li se jedna jaka sila, kakva je Švedska, izboriti s pandemijom bez većih posljedica?
"Život u Švedskoj daleko je od normalnog.Ljudi ostaju kod kuće i prestali su putovati. Ovo je rezultiralo ozbiljnim posljedicama na ekonomiju. Biznisi se smanjuju i nezaposlenost je u dramatičnom porastu. Vlada je preduzela nekoliko ekonomskih mjera kako bi se ublažili efekti i stabilizirala privreda. Uprkos tome, već je sasvim jasno da će ovo biti najveća ekomska recesija u Švedskoj od devedesetih godina. Niti jedna država neće izaći iz ove krize bez ozbiljnih posljedica".
Proteklih dana često se govori i o mentalitetu Šveđana s obzirom na odgovor Švedske na pandemiju. Kakav je to mentalitet? Kako se Šveđani razlikuju od ostalih nacija kada je riječ o djelovanju u vanrednim okolnostima?
"U Švedskoj generalno postoji veliki nivo povjerenja. To povjerenje postoji između pojedinaca jer Šveđani vjeruju jedni drugima da će se ponašati odgovorno. Građani, također, imaju veliko povjerenje u javne ustanove i institucije, i u to da će oni djelovati u interesu građana. S druge strane, vlasti vjeruju građanima da će se pridržavati njihovih savjeta. U trenutnim uslovima, to znači da većina stanovništva slijedi savjete Švedske agencije za javno zdravstvo. Odgovor Vlade Švedske na stanje izazvano koronavirusom bazira se na savjetima relevantnih ekspertnih agencija i međunarodnih organizacija. Na stanje pandemije odgovara se i zakonskim mjerama i preporukama i, iako u Švedskoj nema totalnog zatvaranja, mnogi dijelovi društva su zatvoreni. Naprimjer, osobama starijim od 70 godina preporučuje se da izbjegavaju kontakte sa drugim osobama. Zbog toga mnogi od njih ostaju u kućama i pomažu im članovi porodice, prijatelji i volonteri u dostavi hrane, lijekova i drugih potrepština. Postoje prodavnice i restorani koji dostavljaju hranu u domove, slično kao u Bosni i Hercegovini. Razlika je jedino u tome što osobe starije od 70 godina nisu zakonski primorane da ostanu u domovima. Oni sami biraju da to čine".
Kako biste ocijenili odgovor vlasti u Bosni i Hercegovini na epidemiološku krizu zbog koronavirusa?
"Svaka država treba pronaći vlastiti način u odgovoru na ovu kriznu situaciju. To nije situacija u kojoj postoji samo jedna formula. Mislim da su vlasti u Bosni i Hercegovini reagovale na ovu situaciju sa velikom ozbiljnošću. Uveli su mjere kako bi zaštitili stanovnike i dobili na vremenu kako bi osnažili sistem zdravstvene zaštite. Mislim da su te mjere mudro donesene. Uz mnogo pomoći od EU i drugih prijatelja širom svijeta u vidu medicinske opreme i trenutno neophodnih zaliha, bit će važno koordinirati ovu pomoć na državnom nivou za cijelu zemlju na transparentan i efikasan način kako bi se osiguralo da ona stigne pravovremeno do svih onih kojima je potrebna. Također, pozdravljam dogovor koji je postugnut oko kredita MMF-a i oko uspostavljanja koordinacionog tijela za socio-ekonomska pitanja. To će biti od velike važnosti za dugoročniji rad na procesu oporavka".
BiH je zahvalna na kontinuiranoj pomoći Švedske i njenih državljana. Promatrajući trenutnu ekonomsku nestabilnost i recesiju koja je pred Bosancima i Hercegovcima zbog pandemije, planira li Švedska pomoći BiH u borbi sa vraćanjem stabilnosti ekonomije?
"Švedska je prijatelj Bosne i Hercegovine i ona će i dalje stajati uz vas. Mi već aktivno radimo sa našim lokalnim partnerima kako bismo prilagodili postojeće projekte da mogu odgovoriti ovoj trenutnoj krizi. To uključuje mnogo segmenata, od nabavke kompjutera za djecu kojima su potrebni kako bi mogli učestvovati u online nastavi, do pružanja pomoći lokalnim proizvođačima u izradi zaštitne opreme za sistem zdravstvene zaštite. Paralelno s tim planiramo kako umanjiti dugoročnije negativne socio-ekonomske posljedice na društvo. Mi ćemo također nastaviti sa našom podrškom za osnaživanje vladavine prava i poštivanje ljudskih prava, kao i za unapređenje okoliša. Sve ove oblasti smatramo međusobno povezanim i radit ćemo zajedno sa našim lokalnim partnerima kako bismo osigurali da nastavljamo dalje graditi sve ono što smo zajedno postigli tokom proteklih godina".
Erko Jun ostvario dječačke snove u Dubaiju: "Od pokvarenih bicikala do Rolls-Roycea"
