INTERVJU / Amer Jerlagić za Klix.ba: Vrijeme je da dejtonska BiH ide u historiju

Često potencirate to da je SBiH sada reformirana stranka, da imate dosta novih ljudi u stranci. Koji je procenat tih novih lica na vašim listama, ko su ti ljudi, šta oni mogu ponuditi? SBiH na ove izbore izlazi sa 386 kandidata, od toga je samo njih 19 bilo na našim listama na ranijim izborima. Više od 95 posto kandidata na našim listama su mladi, perspektivni i obrazovani ljudi. Uzet ću za primjer skup u Zavidovićima prije tri večeri kada se predstavilo devet naših kandidata za sve nivoe vlasti. Njih devet su diplomirani ekonomisti, inžinjeri i uz to imaju još magistarske diplome. Niko od njih nije stariji od 40 godina. Oni nikad ranije nisu bili na listama i takvi ljudi su snaga Stranke za BiH. Uzeo sam za primjer Zavidoviće, a takva je situacija i u drugim mjestima. Sutra smo spremni Harisu Silajdžiću, osnivaču SBiH-a, za 1. oktobar, njegov rođendan, pokloniti 200 pristupnica novih, mladih ljudi koji su postali članovi ove stranke. To su ljudi iz općine Novi Grad Sarajevo, a u Brčkom smo prije dvije večeri podijelili 160 pristupnica. Volio bih vidjeti koje to partije imaju takav progres. Hvala Bogu riješili smo se ovih trgovaca iz stranke u Sarajevu kojima je većina u Skupštini KS sa nekim radeljašima bila važnija od SBiH i države.

Kantonalni odbor SDA je za sutra najavio konferenciju za medije na kojoj će, kako su naveli, predstaviti članstvo i čelnike općinskih savjeta Stranke za BiH Vogošće, Novog Grada, Starog Grada, Ilidže i Ilijaša, koje je prešlo u SDA. O čemu se radi?

Koliko znam radi se o nekih pet-šest ljudi. Žalosno je to ako se kampanja SDA svela na to da proklamuju kako je neko iz neke partije pristupio njima u 10 dana pred izbore. Nemaju šta pametnije poručiti građanima BiH za ove četiri godine vlasti u FBiH, za najlošije stanje koje su proizveli, za ovakav Kanton Sarajevo koji su unazadili sa svojim većinama, sa nekim trgovcima, bivšim članovima SBiH, sa nekim radeljašima, sumnjivim većinama, za ono što su im građani poručili u februaru... Ako im je ovo poruka i onih dva miliona potrošenih na kampanju za ovolike bilborde, a jedna montažna kuća u Zavidovićima košta 35.000 maraka, onda bolje da su novac dali tim poplavljenim područjima i za te kuće, nego da na ovakvu kampanju prosipaju snagu i poručuju da je to snaga. To je guranje prsta u oči narodu.

U protekle četiri godine u nekoliko navrata ste potencirali da treba donijeti zakon o državnoj imovini, da državnu imovinu treba knjižiti na državu, tražili ste zakon o zabrani negiranja genocida i slično. Jesu li to neki prioriteti SBiH i u naredne četiri godine, je li to neki osnov za eventualno koaliranje nakon izbora, odnosno na čemu se mora temeljiti eventualno koaliranje s drugim strankama u slučaju da dobijete dovoljan broj glasova i budete jedna od stranaka koje će formirati vlast?

Mi mateičari, inžinjeri, kažemo da se aksiomi ne dokazuju. Teoremi se dokazuju. Ako je državna imovina bila imovina BiH prije 1992. godine, ako je presuda Ustavnog suda, odnosno Odluka, kazala da je to državna imovina, čemu onda Prud, čemu Banja Luka, čemu politički dogovori o državnoj imovini? Ona je fakt i tu Odluku treba provesti, a ne pregovarati da li će ta imovina pripasti entitetima, da li će neke neperspektivne kasarne, koje su već istrgovane, pripasti entitetima, da se to sakrije od očiju javnosti. Mi smatramo da tu Odluku treba provesti i BiH povesti prema EU i NATO-u. Kada je u pitanju zakon o zabrani negiranja genocida, naša rezolucija o Srebrenici, to su stvari gdje nema presedana. Smatramo da se takav zakon mora donijeti prije ili kasnije. Kad su ga donijele gotovo sve zemlje u EU, ne vidim razlog zašto ne i BiH. Također, jedan od zakona gdje tražimo široki konsenzus, a to smo radili i u ovom mandatu, jeste zakon o pravima žrtava torture. Radi se o presuđenih 2.500 godina, što u Hagu, što u Sudu BiH za osnivanje logora i torture, a ta populacija zakonski nije riješena. Tražimo da to bude jedinstveno za sve koji su bili iza logorske žice.

Također, tražimo zakon o lustraciji. Mi smo reformisana stranka, nas ne zanima da li je neko do jučer bio udbaš, kosovac, da li je hapsio u bivšem režimu..., što se nas tiče, ovaj zakon može već 13. oktobra u proceduru. Također, tražimo i zakon o restituciji i denacionalizaciji. Ne možemo govoriti o evropskim pučkim partijama, težiti ka EU, a da niko u svoj program nije stavio elemente denacionalizacije i restitucije. Da li je to 1946. godina pa na ovamo, da li je to 1914. pa na ovamo, hajde da razgovaramo kako da ljudima vratimo dostojanstvo koje im je oduzeto prije toliko godina uzimanjem njihove imovine. Što se tiče državne imovine, ako BiH ostane bez nje, mi ćemo biti geto.

Zbog građana BiH mi smo spremni na principe "četiri K", kompromisa, konsenzusa, kooperativnosti i koegzistencije, ali to su i elementi u vezi sa pregovorima o ustavnim reformama i krupnim pitanjima. Ne želimo biti kočnica, već progresivni.

Dio ste Koalicije Domovina, hoće li ona ispuniti zacrtani cilj, smatrate li da će u RS-u dobiti dovoljan broj glasova da bude odlučujući faktor u formiranju vlasti?

Koalicija je nastala iz želje da se u Parlamentarnoj skupštini BiH nađe nekoliko zastupnika probosanskih političkih partija koji su iz RS-a. Zasigurno je učinjen dobar korak u registraciji birača, u buđenju svijesti kod ljudi da trebaju dati bar svoj glas za Domovinu. Sama Domovina kada je u pitanju izbor zastupnika u Narodnu skupštinu RS-a zasigurno će polučiti takav rezultat da će gotovo biti nemoguće formirati vlast u jednom bipolarnom sistemu u RS-u između ovih partija koje su u Savezu za promjene i SNSD-a i njegovih satelita, tako da mislim da će Domovina igrati ključnu ulogu. Ukoliko budemo u prilici da se formira vlast na takav način spreman sam dati priliku našim mladim ljudima koji su dio našeg iseljeništva da bi pokazali kako SBiH vidi sutra šansu za mlade i obrazovane da se vrate i budu dio sistema u BiH.

Nemate kandidata za člana Predsjedništva BiH na ovim izborima. Znači li to da ćete podržati nekoga od ovih 10 kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i koga?

SBiH je državotvorna stranka i mi znamo cijeniti instituciju člana Predsjedništva BiH. Odgovorna smo stranka i kada smo vidjeli da je u igri 10 kandidata bili smo svjesni da, ko god da pobijedi, on će biti legalan, ali ne i legitiman predstavnik Bošnjaka. Bojim se da neće imati ni 30 posto izbornog rezultata od ljudi koji izađu na izbore, da ne računamo apstinente. U odnosu na bošnjačko izborno tijelo to će biti podrška od nekih 12-15 posto, takva osoba neće imati legitimitet da bude stvarni predstavnik Bošnjaka. To su razlozi zašto SBiH nije imala svog kandidata, pa da ih bude 11. Kada je u pitanju naša podrška, dat ćemo je eventualno jednom od kandidata ukoliko stavovi tog kandidata, ako je nezavisani, budu komplementarni sa stavovima SBiH-a, a ako to bude predstavnik političke partije da su njegovi i stavovi stranke komplementarni sa stavovima SBiH-a. To bi bio jedan koalicijski odnos sa SBiH. Ovo će biti uvjeti da u narednih 10 dana eventualno članstvo SBiH-a dobije nalog iz stranačke centrale kome da da svoju podršku.

To znači da bi SBiH mogla odigrati značajnu ulogu pri izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH?

Prema nekim istraživanjima čije sam rezultate dobio prije dva-tri dana, SBiH na pola kampanje ima glasova koliko 2010. Ako takav odziv glasača usmjerimo ka jednom od kandidata za Predsjedništvo, onda mogu reći da taj kandidat može računati na izvjesnu pobjedu na ovim izborima.

Pitanje "Sejdić-Finci" i ustavne reforme su nešto što čeka one koji osvoje vlast. U protekle četiri godine o tome se odlučivalo i razgovaralo van institucija države. Smatrate li da se ova pitanja trebaju vratiti u državni parlament ili su lideri ti koji ipak mogu postići dogovor?

Mi smo za to da se ova bosanska krčma šestorki i sedmorki prenese u legalne organe, u Parlament BiH, da oni zastupnici koji su dobili podršku građana i odlučuju o tome, a ne neki lideri kroz svoju liderokratiju po tim bosanskim ili evropskim krčmama. Građani su siti te njihove neučinkovitosti. Tu se radi o tehničkom pitanju, a otišlo se puno dalje od same provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava. Pravno je to jednostavno rješenje, ali se otišlo u rješavanje takozvanog hrvatskog pitanja. SBiH je u martu 2010. ponudila svoje rješenje za presudu "Sejdić-Finci". Ono je bilo provodivo, a prijedlog je bio četiri člana Predsjedništva. To da li nekom narodu ovo odgovara ili ne, to je njihov problem, ali mi imamo ogroman broj građana koji nisu dio tih konstitutivnih naroda i zašto im ne dati šansu da imaju svog člana Predsjedništva? Dugoročno SBiH smatra da nam je potreban jedan predsjednik države, a ovo sa četiri člana je dobro prijelazno rješenje. Naravno, u Domu naroda je trebalo omogućiti djelovanje kluba za, kako vole reći, ostale. Mi smo predlagali i BiH kao jednu izbornu jedinicu, jer smatramo da je to ono drugo poluvrijeme, odnosno rješenje za presudu koja će doći u slučaju Ilijaza Pilava.

Kada je u pitanju reforma Ustava, mi ne želimo da se konzerva otvara iznutra, znači priča samo o Federaciji nema smisla. SBiH je uvijek nudila i nudi regionalizam sa jakom lokalnom samoupravom i decentraliziranom BiH, mislimo da je to i u duhu ove priče koju smo čuli sa sastanka u Berlinu prije mjesec dana. Privredno-geografske regije kojih je pet otprilike u BiH su određenje SBiH. To je jeftinija BiH sa manjom i jeftinijom javnom upravom i smatramo da je to ona nova briselska ili berlinska BiH, a ova stara dejtonska, ovakva kakvu imamo, treba otići u historiju. Vrijeme je za multinacionalnu BiH na svakom njenom pedlju i BiH u kojoj postoji vladavina ljudskih prava.

Vi ste nosilac liste SBiH-a za Zastupnički dom Parlamenta BiH. Zbog čega glasači trebaju birati upravo Vas?

Želim uvesti nešto novo u Parlament BiH, želim otvoriti kancelariju za građane, želim biti ne samo ruka SBiH-a u tom Parlamentu, nego biti i ruka građana koji će mi dati podršku. U toj kancelariji želim dati priliku građanima da mogu doći i ponuditi svoje viđenje rješavanja problema, ukazati mi na probleme koji su prisutni u društvu kada je u pitanju i državni, a i niži nivoi vlasti. Ja sam tehno-menadžer i mislim da BiH u narednih osam godina trebaju ljudi tog profila koji će naći rješenje za što brže smanjenje poreza, koji će stvoriti povoljnu klimu za investitore. Nama je prije svega potrebna politička stabilnost i pravna sigurnost da bi se investitori vratili u BiH. Kapital je kao zec, prvi bježi iz šume u kojoj je neki problem. U BiH imamo nevjerovatnu političku nestabilnost, smjene vlada svaka tri mjeseca... Narednih osam godina su ključne za BiH na putu ka EU i potrebni su nam novi ljudi, nove politike, pa i novi Ustav. Smatram da sam taj profil čovjeka koji će ponuditi rješenja. Smatram da je potrebna depolitizacija javnog sektora i potpisao sam inicijativu CCI-a u kojoj se upravo to traži. Mora se reći odlučno ne nepotizmu. Za 16 godina u Elektroprivredi BiH nisam zaposlio nijednog Jerlagića. Spreman sam dati priliku mladima kroz konkurs, a ne zbog toga što su babini sinovi ili politički podobnici.

Neki od ključnih problema u BiH su korupcija, nezaposlenost, nepotizam... Šta SBiH nudi građanima u tom pogledu?

BiH je prije svega potrebna politička stabilnost i pravna sigurnost te ponovno dovođenje investitora, kao što sam rekao. Treba smanjiti poreska opterećenja na radno mjesto i na taj način smanjiti sivu ekonomiju, vratiti ljude u normalne procese, povećati onu masu koja ide prema PIO-u da budu veće penzije. Spreman sam ponuditi diferenciranu stopu PDV-a, mada ovi koji je danas brane su je potpisali 2011. godine do 2016. i zaledili nam šansu da uvedemo diferenciranu stopu PDV-a. Danas je 60 posto mladih nezaposleno, toga trebamo biti svjesni. Kada sam bio na čelu Elektroprivrede imao sam svijetle primjere instituta konkursa i to se može provjeriti. Ako je u konkursu traženo da prosjek ocjena bude 8,50, ma nije mogao ni moj brat biti primljen sa 8,49. Ako se budemo držali takvih principa mladi će ostati u BiH, dobit će priliku da rade. Sistem kadroviranja isključivo kroz stranačke kantonalne odbore može samo otjerati mlade iz BiH. Ovdje je mnogo takvih koji su apolitični, imaju znanje, a nemaju šanse.

Korupciji moramo pristupiti od preventivnih do represivnih mjera. Da li je to sam početak od policije, preko pravosuđa do zatvaranja..., široka je lepeza, ali svi smo svjesni da je to velika pošast koja se dešava u BiH, od sistema javnih nabavki, tendera, skrivenih stvari pasivnog podbilansa po Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji, gdje se stotine miliona vrijednosti skrivene od očiju javnosti krčme na kojekakve načine. Evo primjer je ZOI'84. To preduzeće ima 39 duluma zemlje u Dubrovniku. Po meni to vrijedi 40 miliona eura minimalno i pripada ZOI-ju, a danas ljudi ovdje nemaju plaću. Mi se moramo odlučno boriti protiv korupcije i progovoriti o tim stvarima. Evo neka mi neko kaže čiji je Kemal Čaušević, kako su nestale dvije milijarde? Ne govorimo o 50 maraka mita nekom policajcu ili ljekaru. Neko je morao jučer, a ne sutra biti zatvoren zbog toga.