Američke sankcije Dodiku suštinski ne znače ništa, ali evropske bi ga mogle ozbiljno zabrinuti
U januaru 2017. godine Dodik je, tada kao predsjednik RS-a, poručio da je odluka SAD-a deplasirana jer oni koji su je donijeli znaju da on nema imovinu u Americi i da nisu imali šta blokirati. I nije bilo daleko od istine, osim što mu je narušen imidž.
"Nemam račune ni u inostrantvu, osim u Srbiji, i deplasirano je nešto zabranjivati ako nešto ne postoji", rekao je tada.
U međuvremenu je nastavio po svom. Često je optuživao SAD za miješanje u unutrašnje odnose BiH, podrivao Dejtonski mirovni sporazum, pozivao na secesiju, negirao državu BiH i omalovažavao bivšu američku ambasadoricu Cormack.
Ništa od navedenog nije ga spriječilo da nastavi susrete s američkim diplomatama, tačnije s novim ambasadorom Ericom Nelsonom, a razgovori su se vodili čak i u rezidenciji službenika Vlade SAD-a u Sarajevu, dok u ambasadu ipak nije mogao ući, jer je "pod sankcijama".
Dodik je, uz Izetbegovića i Čovića, legitiman i redovan akter svih sastanaka s međunarodnom zajednicom, iako su mu prijetile i sankcije viskog predstavnika OHR-a Valentina Inzka.
Prve iskre na relaciji Dodik - Nelson
Predsjedavajući Predsjedništva BiH prekjučer je poručio kako je američki ambasador u BiH Eric Nelson izašao iz okvira dobre diplomatske prakse nakon što je u autorskom blogu kazao da pojedini političari žele da se vrate "na retrogradni 'izvorni Dejton'". U tome se pronašao alfa i omega RS-a.
Time je prvi put ušao u određenu vrstu sukoba s Nelsonom, iako ga nije direktno spomenuo. Sjetit ćemo se okršaja i uvreda koje je Dodik upućivao bivšoj ambasadorici Maureen Cormack.
S obzirom na to da Dodik i ne mari previše za američkim sankcijama, ono što bi mu moglo naštetiti su sankcije Evropske unije, poput zabrane putovanja na teritoriju EU.
Dodik je više puta bio gost u Briselu, pa bi eventualne sankcije EU zapravo mogle biti istinska metoda u borbi protiv onih koji podrivaju Dejton, pozivaju na raspad BiH i otcjepljenje RS-a.
EU može sankcionisati bh. zvaničnika
EU je 31. marta produžila mogućnost sankcionisanja političara iz BiH i stavljanja na "crnu listu".
Da bi EU sankcionisala nekog zvaničnika iz Bosne i Hercegovine ili organizaciju koja radi na potkopavanju suverentiteta i teritorijalnog integriteta BiH, ustavnog poretka i međunarodne pozicije države, potrebno je da 15 od 17 zemalja da zeleno svjetlo, dakle nije potreban konsenzus.
Iako je pitanje koliko ima spremnosti među članicama EU za takvo nešto, jasno je da prvi čovjek najjače stranke iz RS-a aktivno radi na svemu zbog čega bi mogao biti sankcionisan.
Dodik je na američkoj crnoj listi zbog ometanja provedbe Dejtonskog sporazuma i prijetnji referendumom o otcjepljenju RS-a od BiH, što je znak ugrožavanja mira i stabilnosti.
Do sada Evropska unija na listu sankcija nije stavila nijednog političara iz BiH, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država.
Ipak, dolaskom Joea Bidena na funkciju predsjednika Amerike intenzivirana je saradnja s EU, zbog čega neko vrijeme postoje spekulacije da bi EU i SAD mogle početi ujednačati sankcije, što bi značilo da se osoba koja je na crnoj listi SAD-a, automatski nađe na listi sankcija EU.
Specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer jednom prilikom je izjavio da će sankcije američke administracije predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku ostati na snazi sve dok ne promijeni odnos prema državi na čijem je čelu.
Treba istaći i da Vlada RS-a već godinama izdvaja znatna finansijska sredstva za lobiranje u SAD-u, što podrazumijeva i skidanje Milorada Dodika s crne liste, ali im to za sada ne ide od ruke.
U Saudijskoj Arabiji će biti zabranjen alkohol tokom Svjetskog prvenstva, u FIFA-i se pomirili s tim
