Američki profesor upozorava da retorika vlasti u RS-u i Srbiji može jedino završiti eskalacijom

"Problem u tome je što mi, što su tada Nijemaci, kao i ljudi u desetinama drugih slučajeva, smatrali i smatramo danas, da su institucije neka magična ruka koja dođe i rješi problem. Osnovna definicija institucija je da su to 'veze među ljudima'. Kojim ljudima? Profesionalnoj administraciji koja izvršava zakonodavne akte izabrane političke elite. Znači ti zakonodavni akti, kao i njihovo izvršavanje zavisi od 'veza' između ljudi koji čine vlast, administraciju itd. Ko su ljudi koji imaju te veze koje čine institucije? Pa to su naše komšije, prijatelji i na kraju, mi sami. U Njemačkoj su nacisti došli na vlast demokratskim putem. Oni su za par godina ustvari bili institucije jer su nacisti inflitrirali i profesionalnu administraciju. Tu se priča završava. Sve poslije toga je bila racionalizacija, ustvari nemogućnost ili još gore, ljudi se nisu htjeli suočiti sa istinom šta taj režim ustvari predstavlja", kaže Mujkić.

Poslije toga eskalacija je dovela do koncetracionih logora, kaže Mujkić i tvrdi da režimi u RS i Srbiji moraju eskalirati situaciju.

Eskalacija kao politička strategija

"Da li je to zbog finansijske situacije u RS-u, raspodjele državne imovine, da li je to zbog protesta u Srbiji, to postaje manje važno. Svaki put kada dođe do eskalacije, dolazi se ustvari do novog 'statusa quo' i granice se pomjeraju. Ono što je bilo nezamislivo jučer, danas je novo pravilo. Tako danas imamo situaciju da se povratnici napadaju, puštaju četničke pjesme nakon komemoracije u Srebrenici, koriste fotografije bošnjačkih izbjeglica da bi se one prikazale kao žrtve operacije 'Oluja' relativizira korištenje tih fotografija od Nenada Stevandića, onda dolazimo do Aleksandra Đokića iz Bijeljine koji je ustvari i sam žrtva ove retorike", kaže Mujkić.

On upozorava se više ne može upratiti šta se sve dešava, jer dok se pričalo o Đokiću, “Republički Centar za Istraživanje Rata I Ratnih Zločina,” je zloupotrijebio imena ubijene djece iz Sarajeva da ih prikaže kao svoje žrtve.

"To je indikacija gdje vodi ta retorika. Ljudi kao Đokić tu retoriku uzimaju kao odobrenje da se ponašaju tako. Taj 'Centar za istraživanje' retoriku shvata kao odobrenje da radi to što radi. Koji god bio razlog za tu retoriku, kada taj razlog nestane, Vi ne možete tek tako zatvoriti 'slavinu' mržnje i netrpeljivosti koju ste posijali. Ja sam upravo na ovom portalu rekao da ta retorika, konstantna priča o Kosovu, ratu, povratku Kosova u granice Srbije, je dovela do masakra u školi na Ribarniku. Ako konstantno učite stanovništvo da mrzi, da se sprema, ono će mrziti i spremati se za rat, a negdje će morati ratovati, pa je to jučer škola, danas i sutra, ko zna", govori Mujkić.

Kao još jednu bitnu stvar ističe utjecaj Rusije i upozorava da ovakva navala retorike, reviziranja historije, saturacije javnosti sa konstantnim prijetnjama ima sve odlike ruskog hibridnog ratovanja.

"Na to Ivana Stradner konstantno upozorava. Mi moramo shvatiti da je ruski način ratovanja daleko drugačiji od našeg tj. Zapadnog načina ratovanja. Za nas je rat kada bombe počnu padati. Za Rusiju je rat konstanta, i on se vodi različitim sredstvima, a to uključuje izvoz haosa, sijanje sumnje u institucije, sijanje straha. Dodik je rekao da će se sastati opet sa Putinom ove godine. Ja bih rekao da definitivno ne pričaju o klimatskim promjenama i kako je Borac prošao u 'Evropi'", kaže Mujkić.

Uloga EUFOR-a

Mujkić upozorava je stanje na terenu ozbiljno i da se ne može imati ovakva retorika i očekivati da će sve biti u redu.

"Čemu je vodila nasilnička retorika Donald Trumpa? Znamo šta se desilo šestog januara 2021., a evo vidjeli smo do čega je to dovelo u državi Utah, kada je FBI ubio 75-godišnjaka koji je prijetio da će ubiti Predsjednika Bidena, I kada se FBI pojavio na vratima, pucao na njih", rekao je Mujkić.

Ističe da smatra da se previše očekuje od međunarodne zajednice i kao primjer navodi slučaj nizozemskog bataljona u Srebrenici.

"Ovo bi uporedio sa onim što sam govorio o njemačkim institucijama I očekivanjima. Ja bi izdvojio dva slučaja koji nam trebaju biti vodilja. Prvi je slučaj holandskog bataljona u Srebrenici. Svi znamo šta se desilo. Drugi slučaj je isto vezan za Holandiju, a to je obaranje aviona Malaysia Airlines MH17 u Ukrajini 2014.godine. Vrlo brzo se znalo da je avion oboren od strane separatista “BUK” projektilom. 193 državljanina Holandije su poginula u tom avionu. I šta se desilo? Rusija je nastavila sa eskalacijom, a Holandija I EU su se kao pretvarale da se nešto radi, a ustvari nisu htjeli da naruše poslovne odnose sa Rusijom. Trebala se desiti invazija Ukrajine, da se EU probudi, a I dalje imate ljude u EU koji misle da se može dogovoriti sa Putinom, onako kako je Neville Chamberlain mislio da se može dogovoriti sa Hitlerom", govori Mujkić.

Navodi i da su se pojavili izvještaji da je Johann Sattler opstruirao povećanje broja vojnika EUFOR-a i da to nije nikog iznenadilo sa obzirom na manjak reakcija i da to govori dovoljno da se podsvjesno ne očekuje puno od EU.

"Stoga, što mi mislimo da će se međunarodna zajednica potruditi da zaštiti nekoga u BiH? Ako stvari izmaknu kontroli, EU zemlje kao i SAD će prvo procjeniti kakva je prijetnja njihovim vojnicima kao i kako se to politički može odraziti kod njih. Recimo, SAD imaju u Italiji i Njemačkoj 173. padobransku brigadu koja služi za brze reakcije i može biti poslana u BiH. Ali, ja ne bih očekivao tek tako da će Biden to odobriti u izbornoj godini ako je ona potrebna. To je politički rizik za Bidena. S obzirom da će Mađari preuzeti komandu EUFOR-om, i da su lobirali za tu komandu, od njih ništa ne bi očekivao. Svi znamo šta Orban radi, kakve su veze sa Dodikom, bojim se da Mađarska preuzima komandu iz malignih interesa", upozorio je američki profesor.

Jačanje institucija

Poručuje da stranke u FBiH, one koje misle da imaju suverenitet BiH kao prioritet moraju da ostave sitne, sebične razmirice iza sebe i počnu raditi na jačanju institucija

"U javnosti se stalno priča da je Dodik kriv za ovo ili ono, Dejton je kriv za ovo ili ono, ako bi smo to promijenili, bilo bi bolje. Država se gradi tamo gdje je možete graditi. Nije sporno da je 'Dejton' kriv indirektno za proliferaciju mediokriteta u politici. Međutim, 'Dejton' nije kriv za korupciju, nepotizam, manjak vizije itd. Nedavno smo vidjeli onaj odličan izvještaj o 100 miliona maraka u Zavodu za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo. Ljudi čekaju mjesecima na specijalističke preglede, skupljaju se pare za liječenje, a Zavod 'sjedi' na 100 miliona maraka. Država se gradi ulaganjem u ljudske resurse, a kada ulažete u ljudske resurse, Vi ustvari jačate institucije države, je opet, institucije su ljudi. Dejton nije kriv za ovu situaciju", kaže Mujkić.

Naglašava da jačanje institucija znači jačanje policijskih agencija, a to znači bolje obrazovanje policijskog kadra koji bi bio u stanju da preuzme ulogu podoficirskog kadra u slučaju da dođe do nasilne eskalacije od strane Dodika I Vučića. Kao primjer navodi da je Rusija izgubila rat u Ukrajini u prva tri dana.

"Ovo što sada imamo je iživljavanje I pokušaj 'dejtonizacije' Ukrajine. Rusija je izgubila jer je Ukrajina od 2014. strašno razvila svoj podoficirski kadar po uzoru na NATO. Ljudi dobijaju ratove, a ne oruđe. Stoga, investicija u ljudske resurse, tj. institucije, u organe reda, znači osiguranje od potencijalnih sukoba. Ovakva retorika, konstantno eskaliranje, mora jednom dovesti do nečije reakcije koja bi mogla prerasti u nasilje. Tada jake, zdrave institucije su ključ za prevazilaženje te situacije. I nemojmo samo misliti na to da li Dodik ili Vučić hoće ili neće rat", rekao je Mujkić.

Mujkić kaže kako Rusija na svaki mogući način pokušava da proizvede haos širom Evrope i primjećuje da se sve evropske vojske naoružavaju, opremaju, ulažu u ljudske resurse zbog Rusije.

"Nemojmo biti naivni I misliti kako Rusija nema interesa ovdje. Ima itekako, jer smo mi pogodno tlo za izazvati problem. To ako se ne sviđa međunarodnoj zajednici, ako misle da je to nepotreban odgovor, treba ih onda upitati šta će tačno uraditi kada su u pitanju Vučić I Dodik kao i ruski uticaj? Podilaženje Dodiku i Vučiću u svrhu 'netalasanja' od Međunarodne zajednice, se čini kao dobra strategija strancima, jer njihovi stanovnici neće plaćati cijenu podilaženja tim ljudima", kaže Mujkić.

Tvrdi da je sve što se dešava smišljena eskalacija i pomjeranje granica, testiranje međunarodne zajednice.

"Više vojnika EUFOR-a bi bilo dobro, ali opet, s obzirom na mađarsku komandu, nisam neki optimista. Ali mislim da ako Međunardna zajednica stvarno hoće da riješi problem, ili ide ka rješenju, mora izvršiti pritisak na Dodika I RS koji će rezultirati prijemom BiH u NATO. I to prijemu po hitnom postupku. NATO članstvo je za BiH važnije od EU članstva, jer NATO članstvo daje stanovnicima, povratnicima garanciju sigurnosti, stabilnosti, daje ljudima neku nadu u budućnost u BiH gdje politika, fašistička retorika nisu svrha postojanja. Sve mimo takvih konkretnih koraka je samo održavanje 'statusa quo' koji svakim danom postaje sve više nasilan", zaključuje Mujkić.