Amerika i BiH slave 31 godinu partnerstva: Od priznanja do podrške u ratu, ali i miru

"Srbi su došli pred kapiju, srušili je, i ti se ljudi nisu imali čime odbraniti. Kao što je rekao senator iz Arizone, oni sada stoje po strani i gledaju. I to nije krivica tih holandskih 'plavih šljemova', to je krivica Kontakt grupe, To je krivica Zapada", govorio je tih godina Biden.

Trebamo pod hitno dići embargo, nastavio je, dostaviti oružje u vrijednosti od 50 miliona dolara.

"Bio sam u Tuzli kad se ovo dogodilo, gledao sam kako dolaze kamioni krcati ženama i djecom. Mislio sam da slave jer su djecu držali iznad glave. U kamionu su bila tijela troje djece koja su se ugušila. Ležala su na dnu ovih stočnih vagona,vagona Aušvica iz 1995. godine. Neka se Zapad stidi", kazao je Biden.

Interesantno, iako su često na suprotstavljenim stranama, američki zvaničnici koji su se tada nalazili i u Demokratskoj, ali i u Republikanskoj stranci zagovarali su jaču podršku bosanskoj armiji.

Među onima koji su imali značajnu ulogu u tom periodu bio je i republikanski senator Bob Dole.

Pored podnošenja inicijative za ukidanje embarga, Dole i nekoliko drugih zastupnika ostali su upamćeni i po tome što su vršili pritisak na tadašnjeg predsjednika SAD-a da poduzme određene aktivnosti koje će dovesti do sprečavanja nastavka krvoprolića u Bosni i Hercegovini.

O njegovoj ulozi u Kongresu u kontekstu Bosne i Hercegovine nedavno je govorio i bivši američki senator Joe Lieberman koji je rekao kako je Dole bio jedan od onih koji se zalagao za Bosnu i Hercegovinu.

"Dole, ja i drugi senatori smo htjeli da ukinemo embargo na naoružanje tako da možemo pomoći narodu u Bosni da se brani od srpskih snaga koje su napadale. Podignite embargo i napadajte srpske snage iz zraka. Evropljani su nam rekli da nas ne mogu podržati te su rekli da ako pošaljemo vojne trupe da će evropski humanitarni radnici biti u opasnosti. Međutim, šta ćemo sa ljudima koji su u BiH ubijani svaki dan? Bili smo veoma razočarani", rekao je Lieberman.

Kraj rata, Dejton i nastavak saradnje

Uprkos razmišljanjima pojedinih evropskih i drugih zvaničnika kako se embargo ne treba ukidati, Kongres Sjedinjenih Američkih Država izglasao je 1994. godine odluku o ukidanju embarga na naoružanje, a u tom periodu ponovno se istaknuo aktuelni predsjednik SAD-a.

"Silajdžić mi je rekao, senatore, nemojte mi slati hranu samo da biste bili sigurni da ću biti ubijen punog stomaka. Dajte mi oružje, dozvoli te mi da se odbranim. Bosanci znaju gdje hoće da budu. Oni žele da budu slobodni i da se bore za sebe. Podignite nemoralni embargo", govorio je tada Biden.

Uoči ključne 1995. godine, Amerikanci su učestvovali i u uspostavljanju mira između Armije RBiH i HVO-a 1994. godine, a u glavnom gradu SAD-a Washingtonu potpisan je Washingtonski sporazum koji je prekinuo neprijateljstva i uspostavio Federaciju BiH.

Iako je do danas ostao niz kontroverzi o ovakvom rješenju, Amerikanci su tada imali za cilj prekinuti sukobe te se fokusirati na okončanje rata na cijeloj teritoriji države.

Tokom 1995. godine, Amerikanci su donijeli odluku o intervenciji u Bosni i Hercegovini te su preuzeli vodeću ulogu u upravljanju ovim procesima. Prije svega, to se odnosilo na zračne napade na položaje Vojske RS-a.

Od augusta do septembra 1995. godine, NATO trupe predvođene Sjedinjenim Američkim Državama izvele su operaciju "Deliberate Force" u kojoj je učestvovalo preko 400 aviona koji su izvršili napade na agresorske položaje oko Sarajeva i na drugim mjestima.

Nakon toga, uslijedile su i diplomatske ofanzive koje su okončane potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma u novembru. U tom periodu, glavnu pregovaračku ulogu u cijelom procesu imao je Amerikanac Richard Holbrooke.

"Mislim da je to jasno - uvijek sam govorio da smo se trebali uključiti mnogo ranije u događaje u Bosni i Hercegovini. Manje bi života bilo izgubljeno, a ishod bi bio bolji. Dejtonski sporazum je okončao rat, ali da smo se odlučili za bombardovanje i otpočeli dejtonske pregovore dvije godine ranije, postigli bismo mnogo bolji ishod", ocijenio je Holbrooke kasnije i dodao da bi rat još trajao da nije bilo bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona.

Dobri odnosi sa bh. rukovodstvom

Još tokom rata, ali i u periodu mira, Sjedinjene Američke Države potencirale su saradnju sa bosanskohercegovačkim zvaničnicima. Amerikanci su održavali kontakte sa Alijom Izetbegovićem, Harisom Silajdžićem, ali i tadašnjim diplomatom Muhamedom Šaćirbegovićem.

Da su Sjedinjene Američke Države željele ostati prisutne u Bosni i Hercegovini nakon agresije, dokaz su i posjete američkog predsjednika Clintona. On je već 1997. godine posjetio Bosnu i Hercegovinu gdje se sastao sa članovima Predsjedništva, ali obišao i međunarodne trupe kako u Sarajevu tako i u drugim gradovima.

Godinama nakon toga, Sjedinjene Američke Države imale su ključnu ulogu u provedbi reformi određenih institucija koje se danas opisuju kao stub države.

Među onim reformama koje su američki zvaničnici najviše zagovarali bile su i one koje su uključivale reformu tadašnjih entitetskih vojnih formacija u Oružane snage Bosne i Hercegovine, reformu policije, ali i sigurnosnog sistema.

To se prije svega odnosi na rad Obavještajno-sigurnosne agencije BiH koja je uspostavljena 2004. godine, a čijem su stvaranju najviše doprinijeli američki zvaničnici koji su omogućili adekvatnu opremu i obezbijedili adekvatne uslove za početak rada ove važne institucije.

Od tada, kroz brojne programe pomoći, USAID i druge projekte, Sjedinjene Američke Države su finansijski pomogle niz institucija te su bile ključni partner u njihovim reformama.

"Sjedinjene Američke Države su pružile preko dvije milijarde dolara pomoći od 1992. godine", navodi u izvještaju State Departmenta.

Uprkos političkim turbulencijama koje su sastavni dio političkog sistema svake države, odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama ostao je za većinu bosanskohercegovačkih političara prioritet sve do danas.