Amira Malkočević i Adnan Burina: Neophodno je omogućiti ravnomjeran razvoj Tuzle

Na čemu bi se bazirao razvoj grada?

Malkočević: Imam svoj program za mandat 2016.-2020. i dosta stvari je temeljeno na ekonomiji. Mada znate da je kod lokalne uprave komunalna infrastruktura ono čime se najviše bavi. Mada, kroz neke projekte i programe lokalna, odnosno uprava Grada Tuzle može da otvori radna mjesta za zapošljavanje mladih. Normalno, ne možemo u ovom slučaju govoriti o masovnom zapošljavanju, jer ipak je to zadatak viših nivoa vlasti. Putem malih preduzeća koja bi se otvarala pored regionalnih i magistralnih puteva, a to imamo priliku da vidimo ako prolazimo kroz općine Živnice i Gračanica, mogli bismo zaposliti do četiri hiljade ljudi kroz jedan mandat. Ta mala preduzeća ili tvornice bi se mogle napraviti konkretno u zoni Kreka-sjever, gdje je potrebno riješiti samo komunalnu infrastrukturu i imovinsko-pravne odnose vezano za zemljište na kojem bi se gradnja izvodila. Tu bi se napravilo 20-ak malih preduzeća, tipa tvornica gdje bi se proizvodili prehrambeni proizvodi i gdje bi se, recimo, sklapao namještaj. Osim otvaranja radnih mjesta takav način proizvodnje ne bi dodatno zagađivao zrak jer bi bila riječ o ekološko prihvatljivim preduzećima, odnosno ne bi bilo dodatne emisije štetnih gasova u ovakvom, već zagađenom gradu.

Jedan od najvećih problema našeg grada je katastrofalna infrastruktura. Dovoljno je da se pomjerite stotinu metara od centra da biste vidjeli ceste koje su onakve kakve su napravljene '60-ih godina, objekte koji imaju septičke jame jer ne postoji kanalizaciona mreža, pojedina tuzlanska naselja ni danas nemaju vodovodnu infrastrukturu, nije urađena toplifikacija grada... Ogromni su problemi koji se godinama guraju pod tepih. Zbog svega ovoga prvo ćemo infrastrukturno srediti kompletan grad pa onda pričati o svemu drugom. Uglavnom, fokus moga rada će biti ravnomjeran razvoj čitavog grada i provođenje mjera koje će dovesti do toga da mladi Tuzle žele ostati u svom gradu, a ne kao danas u ovolikom broju ga napuštati.

Burina: Nažalost, sve više primijetimo mlade koji odlaze iz Tuzle, ali i BiH u cijelosti. Iako većina razmišlja o zapošljavanju u javnim ustanovama i preduzećima, sve njih na takav način nije moguće zaposliti. Jedan mali dio može biti zaposlen tu, ali na osnovu regularnih konkursa. Mislim da bi idealno bilo potaknuti mlade da razmišljaju o privatnoj praksi, odnosno biznisu. Ako vidimo da je veća šansa da mladi razviju svoj biznis, u tom kontekstu bi oni mogli razmisliti o svojoj prekvalifikaciji vještina, znanja i tako dalje, a da im mi ponudimo olakšavajuće uslove i okolnosti u cilj njihovog startanja sa prvim životnim opredjeljenjem, odnosno zapošljavanjem.

U administraciji bi trebala biti služba koja bi primala projekte, kako se to radi prema svjetskim kriterijima, nakon čega bi sva silna procedura za koju se pretpostavlja da je potrebna za dobijanje završnog papira kojim se dozvoljava taj razvoj privatnog biznisa, zaista bila svedena na najmanju moguću mjeru. Mladima bi se moglo pomoći i u finansijskom smislu, bilo u subvencioniranju ili eventualno, uslovno rečeno, davanju povoljnijih kredita gdje bi grad bio garant. Analizirajući aktuelni budžet vidim da sigurno postoje sredstva koja bi se mogla na neki način preraspodijeliti, odnosno uputiti na zadovoljavanje ovih troškova.

Nadalje, tu su obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura, odnosno sve ono što je u domenu grada. Kada kažem zdravstvo, mislim na poboljšanje područnih ambulanti, odnosno otvaranje novih, reorganizaciju postojećih i slično. Kada je riječ o školstvu, odgovorno kažem da će sigurno biti zastupljeni besplatni udžbenici za sve osnovce, a borit ćemo se da bude jedna knjiga - jedan predmet kako ne bi došlo do stvaranja ogromnih problema učenicima, roditeljima i nastavnom osoblju, a čemu smo svjedoci.

Koji su ključni infrastrukturni projekti koje biste realizirali u naredne četiri godine?

Malkočević: Dosta toga treba uraditi, ali naravno da ne može sve odmah. Infrastrukturu treba dovesti do pozicije gdje bi se razvijala privreda. Infrastrukturu također treba dovesti i u ravnopravan položaj u svim mjesnim zajednicama ovog grada. Znači, središnji dio grada i centralne mjesne zajednice nema potrebe dirati, ali u ruralnim dijelovima potrebno je više razvijati vodovodnu i vrelovodnu mrežu, kanalizaciju, obavezno uložiti sve napore da se svi individualni stambeni objekti i u urbanom i ruralnom dijelu Tuzle u što većem broju priključe na daljinski sistem zagrijavanja kako bi se smanjila štetna emisija gasova u toku zimskog perioda kada se u individualnim stambenim objektima loži. Potrebno je napraviti takav ambijent u kojem bi naši građani mogli platiti priključak, čime bi se postiglo smanjenje zagađenja grada. Treba smanjiti i cijene priključaka na vodovodnu mrežu kako bismo omogućili što većem broju korisnika da po povoljnijim uslovima pređu na gradski vodovod. Onda bismo kroz veću isporuku vode imali više novca u tom preduzeću.

Isto se odnosi na kanalizacionu infrastrukturu, puteve... Bitno je i treba učiniti velike napore u cilju uspostavljanja koliko-toliko ekološke ravnoteže. Treba dovesti u red i korito rijeke Jale koja treba biti ukras ovog grada. Uvesti kolektore za pročišćavanje vode da ne bi građani imali onaj neugodan miris i slično. Dosta toga treba uraditi, ali, normalno, jedno po jedno, jer ne može sve odmah.

Burina: Problem toplifikacije će biti vrlo brzo riješen jer postoje sredstva koja grad dobija i sigurno da individualni sektor zaslužuje poštenije i prilagođenije rješavanje ovog problema. Tim bismo posljedično imali i bitno rješenje u poboljšanju ekologije u gradu, jer znamo da je sa zimskim periodom zagađenost mnogo veća zbog individualnih potrošača. Također, tu je i izgradnja kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, jer sigurno da naša Jala apsolutno sve organske otpade nosi neprečišćene što dodatno utječe, pored ekologije, i na zdravlje građana. Sve naše gradske, ali i prigradske saobraćajnice trebaju biti sanirane, ali i izgrađivane. Niko mi ne može reći da naše bandere trebaju biti nakošene, a koje se ovih dana uspravljaju, i da nove tehnologije u osvjetljenju grada ne mogu biti i kod nas postavljenje. One štede energiju i ispadaju jefitinije nego što su ove aktuelne koje se koriste. Isto tako, raskrsnice na Brčanskoj Malti i kod zgrade uprave nekadašnje Sodaso praktično su neupotrebljive što se tiče semafora. Nemoguće je da to ne može biti prilagođeno građanima i dato na upotrebu.

Koji je najveći problem građana Tuzle i kako ga namjeravate riješiti?

Malkočević: Sve što sam dosad navela upravo i jeste problematika s kojom se naši građani susreću. Meni lično najveći problem od svega toga je što naši građani napuštaju ovaj grad. U ovom gradu sam 49 godina. Nekada nisam mogla proći gradom satima, sretala sam poznate osobe i pričala s njima. Međutim, u posljednje vrijeme malo ih srećem. Ljudi su otišli. Moje dijete je otišlo iz ovog grada tražeći egzistenciju u zemljama Zapadne Evrope. Radno mjesto je broj jedan. Nezaposlen čovjek ne može formirati porodicu, niti bilo šta drugo planirati u svom životu. Tu je i komunalna infrastruktura, sa brojnim problemima se susreću naši građani, a njihovo rješavanje jeste upravo u nadležnosti grada.

Burina: Naši građani se susreću sa brojnim problemima, a neke od njih sam već i naveo. Jedna od namjera mi je da vratim politički subjektivitet mjesnoj zajednici. Život Tuzle se dešava u mjesnoj zajednici koje nema nigdje. Ona ništa ne odlučuje, niti se ona pita. Naša stranka, čiji sam ja kandidat za gradonačelnika Tuzle, je napravila anketu na određenom uzorku stanovništva u svim mjesnim zajednicama i sada kristalno jasno znamo šta su problemi. Problemi nisu isti u svakoj mjesnoj zajednici, ali jedinstvenost predstavlja način rješavanja tih problema zbog toga što za mene kao gradonačelnika ne postoji mjesna zajednica koja je daleko od centra. Sve one pripadaju gradu.

U budžetu postoji dovoljno novca da svi problemi koje vidim, čujem i osjećam mogu biti riješeni. To podrazumijeva da je neophodno samo domaćinski, odnosno pošteno, iskreno i odgovorno trošiti novac za rješavanje određenih problema i da nema ad hoc projekata. Sve što se bude planiralo u gradu i samim tim u mjesnim zajednicama će biti prvo debelo prostudirano od stručnjaka koji su za taj problem odgovorni. Bit će ponuđeno i građanima na razmatranje i nakon toga će se proslijediti Gradskom vijeću na usvajanje.

Koje su Vaše zamjerke sadašnjem gradonačelniku Jasminu Imamoviću?

Malkočević: Aktuelni gradonačelnik je uradio dosta dobrih stvari. Ne mogu biti nepoštena i kritikovati. Zaista dosta toga je urađeno, ali je i 15 godina dosta dug period otkako je on gradonačelnik. Ali, znate kao već ide, uvijek može i bolje i više. Prema mom mišljenju je trebalo tretirati cijelo područje grada Tuzle na isti način, odnosno da se razvijaju i druge mjesne zajednice. Smatram da se moglo još bolje i još više, ali ne bih ništa posebno isticala. Sve što je dosad urađeno, urađeno je u interesu svih građana ovog grada.

Burina: Mislim da je vrijeme koje je prošlo, pa mogu slobodno reći, u vladanju aktuelnog gradonačelnika samo demantovalo. Sve ono što radi i govori demantuje jedno drugo. Bez obzira na to što ima tu ušminkanost u vidu jezera, nekakvih novih mostova i slično, u deceniji i po koja je prošla ne vidim da je naš grad išao naprijed. Mislim da je vrijeme premoštavanja grada kakvo smo imali nedavno bez presedana. Novac koji je tu utrošen mogao je biti iskorišten na druge prioritete, prvenstveno to je moglo biti za socijalne grupe jer imamo priču o porodiljama i đacima.

Šta biste promijenili u odnosu na relaciji građani-gradonačelnik?

Malkočević: Prvo bih otvorila jednu kancelariju za privrednike i potencijalne investitore koji bi ulagali u ovaj grad. Na jednom mjestu bi ih čekali ljudi iz stručnih službi, a tu bi mogli dobiti sve informacije vezano za njihov biznis i ulaganje, a sve s ciljem skraćenja procesa otvaranja preduzeća. Otvorila bih i komunikaciju Gradske uprave prema građanima. Zaista je potrebno slušati glas naroda, prvenstveno jer je narod taj koji daje glas onome ko je na vlasti. On ga bira i treba tom narodu vratiti povjerenje u izbor, jer smo svjesni da omladina neće čak ni da izlazi na izbore. Potrebno je razgovarati s građanima, odnosno odrediti dan i vrijeme kada mogu doći sa svojim problemima. Potrebno je i dati samostalnost mjesnim zajednicama kako bi se i one mogle prijavljivati na razne pozive u kojima mogu dobiti sredstva za razvoj. Potrebno je inicirati odluke sa najnižeg prema najvišem nivou uprave i onda takve odluke kreirati i dati na usvajanje na Gradsko vijeće.

Burina: Apsolutno je da ću biti na kafi sa svojim građanima i sigurno da bih onda u živoj riječi na način kako to moji sugrađani doživljavaju imao spoznaje o problemima koji bi u tom trenutku njima bili interesantni i za rješavanje.