Ammar Bašić: Bajram je kruna dobrih djela, Allah nam šalje poruku da uvijek trebamo biti dobri
"Kruna svih ramazanskih napora je da se više približimo Gospodaru. Kao da nam Allah dž.š. kaže: 'Vi ćete na ovom svijetu živjeti određen broj dana, imate zadatak, imate obavezu, a ako to ostvarite za vas će budući svijet biti bajram jer tada dolazi radost, vječna sreća i uživanje koje ste željeli i ovdje, ali ste se sustezali od stvari kako bi zadovoljili Stvoritelja'. Bajram je radost za one koji su ramazan proveli na najbolji mogući način, trudeći se da se više Gospodaru približe, budu korisniji u zajednici i pomognu nekome ko je siromašan. Nekada zaboravimo suštinski smisao Bajrama. Neka on bude radost i za one koji ga možda nisu tako proveli i podsticaj da ga sljedeće godine provedu na najbolji mogući način", ističe Bašić.
Boji se, kaže, da se Bajram sveo samo na praznik zbog kojeg se dobije slobodan dan na poslu i prilika da se uradi nešto što Gospodar ne voli. Međutim, Bajram je mnogo više od toga.
"To je vrijeme kada pružimo ruku onima s kojima možda nismo bili dobri, da obiđemo rodbinu koju smo možda zaboravili, da pomognemo nekome, da se izmirimo i dan provedemo u blagostanju. Bajram je kruna dobrih djela. Gospodar nam na taj način šalje poruku da takvi uvijek trebamo biti, a Allah će dati da nam pravi bajram, odnosno povratak Allahu bude još bolji", smatra hafiz.
"Propisan vam je post kao što je propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni"
Bašić ističe da upravo ovaj Kur'anski ajet najbolje opisuje ramazansku poruku, odnosno ukazuje na čovjekovu prolaznost i suštinu njegovog života na dunjaluku.
"Mogla je doći naredba da se posti da bismo bili bogobojazni, ali Allah kaže 'kao što je bilo onima prije vas' zato što nas podsjeća na našu prolaznost, a veliki broj ljudi neozbiljno doživljava svoju prolaznost. Zbog materijalnih vrijednosti zanemarujemo one nematerijalne i to se odnosi na više aspekata našeg života. Čovjek zanemari porodicu zbog posla koji radi, zanemari prijatelje zbog automobila kojeg vozi ili zanemarimo budući svijet zbog kojeg nas je Allah stvorio zbog dunjaluka koji će svakako proći", kaže hafiz.
Ramazan nas podsjeća upravo na to, da su nematerijalne stvari one koje istinski usrećuju čovjeka.
"Vidimo da možemo bez hrane i bez pića, oni koji su u bračnoj zajednici mogu bez intimnih odnosa. Kao da nam Gospodar kaže: 'Ostavili ste stvari koje su nužne, a kako da ne ostavite one koje nisu nužne'. Naprimjer, dijete od šest godina traži od oca da se igraju, a otac mu da mobitel, laptop ili tablet samo da mu nije na očima. S 10 godina traži novac i on mu ga daje da ga skine s leđa. Odjednom, dijete napuni 18 godina i više ne dolazi jer mu je otac služio kao bankomat. Nudio si mu materijalne vrijednosti, a žudilo je za nematerijalnim i čim je steklo mogućnost da samo ostvari materijalno, više mu nisi potreban. Ramazan je mjesec u kojem obnavljamo vjeru u Gospodara, u čovjeka i stvari koje su vrijedne i koje ostaju, o kojima će pričati ono koji će doći nakon nas", navodi profesor.
U pokušaju da uspostavi balans između materijalnog i nematerijalnog čovjek često pogriješi pa zanemari ili jedno ili drugo, a jedno bez drugog ne može. Hafiz ističe da je oboje moguće dobiti samo ako se ahiret stavi ispred dunjaluka, a nematerijalno ispred materijalnog.
"Ako stavimo materijalno ispred nematerijalnog gubimo oboje kad-tad. Čovjek treba da radi, da privređuje, da se bori i trudi, da bude što bolji na poslu i u porodici jer Allah voli jakog i vrijednog vjernika. Naša vjera nas uči da budemo uspješni u svakom smislu, ali uvijek imajte na umu da ništa ne bismo imali bez dobrote Gospodara. Mi se jesmo potrudili oko nečega, ali koliko ima ljudi koji su se više trudili, a nisu dobili ono što mi imamo? Dakle, Allah je taj koji upravlja okolnostima. Moramo raditi na ovom svijetu da budemo uspješni i korisni, a u svakom uspjehu i blagodati trebamo vidjeti Allaha koji nam je tu blagodat dao. Da nam Bog nije dao šansu ne bismo ni došli na ovaj svijet. Sve što od nas traži je jako malo, u toku dana pet namaza, u toku godine ramazan, u toku života hadždž i u svakodnevnici korektan odnos prema ljudima, jer onaj ko ne poštuje čovjeka kako će poštovati Gospodara", govori naš sagovornik.
Kucanje na vrata Božije milosti
Izvršavajući ove sitnice, vjernik zauzvrat puno dobija. Recept je lagan, ali u njegovom primjenjivanju čovjeku najveći problem pravi nefs (op.a. čovjekov egoistični i životinjski karakter).
"Prvi korak je da čovjek prizna zbog čega živi, šta mu je cilj. Ne želimo praviti bauk od priče o odlasku s ovog svijeta, samo želimo da budemo svjesni da je to realnost koja svakog od nas čeka, a za vjernika će taj trenutak biti trenutak radosti jer dolazi Gospodaru kojeg je najviše volio, od kojeg je najviše ljubavi dobio. Gospodar nas ujutro budi da klanjamo sabah, daje nam priliku da jedemo i pijemo, da radimo i da mu se pred spavanje zahvalimo na svemu, ne zato što to njemu treba nego zato što nama treba. Sve tek ima smisla kad čovjek shvati koliko je dobar Gospodar i da su stvari koje su mu zabranjene za njegovo dobro. Uvijek nas treba pratiti dova:' Allahu dragi, daj mi ono što je za mene najbolje'", poručuje hafiz.
A najbolje dolazi onda kada vjernik kuca na vrata Božije milosti, a ima onih, ističe Bašić, koji žive 70 godina, a nikada nisu pokucali na ta vrata. Post i namaz u ramazanu su znak da je vjernik kucao na vrata Božije milosti, a da bi mu se vrata otvorila mora nastaviti kucati i nakon ramazana.