"Masakr više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici, jula 1995. godine otkrio je tragične nedostatke odgovora UN na bosanski rat. Dvadeset godina kasnije nemogućnost Vijeća sigurnosti prizna ta ubistva kao genocid, uvreda je uspomene na mrtve", rekao je John Dalhuisen, direktor Amnesty za Evropu i centralnu Aziju, navodi se u saopćenju izdatom u sjedištu te organizacije u Londonu.
On je rekao da je ova rezolucija značila mnogo više nego samo priznavanje Srebrenice kao genocida.
"Također se radilo o priznavanju hitne potrebe da se obezbijedi pravda za žrtve i dugoročna podrška preživjelima, uključujući one koji su bili izloženi seksualnom nasilju, i razjašnjavanje sudbine više 8.000 nestalih u ratu", dodao je on.
On je rekao da Amnesty pozdravlja to što su Velika Britanija, koja je predvodila pregovore o Nacrtu rezolucije, i druge članice Savjeta bezbjednosti koje podržavaju tekst, ostale čvrste u uvjerenju da je potrebno priznati da događaji prije 20 godina u Srebrenici predstavljaju genocid.
"To je preduslov za pomirenje, a negiranje genocida znači iznevjeriti patnju žrtava i njihovih porodica", pojasnio je Dalhuisen, prenosi Slobodna Evropa.