"Dakako, riječ je o posve nerealnim očekivanjima onih koji misle da će sada doći do neke bitne promjene koju će Kitarović zahtijevati", kazao je prof. Lasić, ustvrdivši kako od toga nema ništa te da je potrebno podržati proces ustavnih promjena u BiH i zalagati se za jednakopravnost unutar Federacije, odnosno cijele zemlje, čime će se, po njegovom mišljenju, rješavati hrvatsko, bošnjačko, srpsko i uopće bh. pitanje.
Pokazat će se da li su Hrvati dobro izabrali
"U ozbiljnim se zemljama vanjska politika ne razlikuje od danas do sutra i u ovisnosti od toga je li, uvjetno kazano, crveni ili crni dolaze na vlast, nego od strategije koja postoji", kazao je prof. Lasić, naglasivši kako želi vjerovati da već nekoliko godina, od vlade gospođe Jadranke Kosor ili bivšeg predsjednika Ive Josipovića u paketu, postoji jedan pristup koji govori o tomu da treba zahtijevati da se bh. Hrvati u njihovoj domovini BiH izbore za status jednakopravnosti i ništa manje i ništa više.
Ta jedna principijelna pozicija je zaista bila novina u odnosu na ranije politike, bilo 'tuđmanovske ili mesićevske provenijencije' i ona je nešto što je realno očekivati i od Kolinde Grabar-Kitarović.
Na pitanje misli li da će izbor Grabar-Kitarović utjecati i na parlamentarne izbore u Hrvatskoj, odnosno hoće li doći do promjene vlasti u toj državi, Lasić je kazao kako se Milanovićeva vlada svojim brojnim potezima, zapravo pokazala i kao uteg u izbornoj kampanji Ive Josipovića, za kojeg bi bilo najbolje da se uspio distancirati od Vlade.
"On to prosto nije mogao jer dolazi iz tog miljea, dakle u tome smislu bit će ovo period vrlo mučne kohabitacije", naglašava prof. Lasić, koji smatra kako neće doći do prijevremenih izbora u Hrvatskoj, no da će se do tada Banski dvori - Pantovčak mučiti jedni s drugima.
Prof. Lasić je zadovoljan i što glasovi bh. Hrvata nisu odlučili o rezultatu predsjedničkih izbora Hrvatskoj.
"Vrlo sam miran i zadovoljan s time da nisu glasovi bh. Hrvata odlučili o rezultatu izbora. Odlučili su građani s adresom u Hrvatskoj. Što se mene tiče ja u potpunosti dijelim mišljenje s nekim građanima Hrvatske da treba napraviti promjene i da se za predsjednika RH glasuje tako da se prvo plaćaju porezi pa se potom glasuje. No, dok je zakon kakav jest i dok omogućuje ovakvu vrstu manifestacije dobro je da ne bude zle krvi i da se ne može kazati da su bh. Hrvati ili bh. državljani s hrvatskom putovnicom odlučili hrvatske izbore", istaknuo je sveučilišni profesor europskih integracija i međunarodnih odnosa.
"Hrvati su odlučili kako su odlučili, a koliko to nije zapravo u njihovom interesu ili jeste vidjet ćemo uskoro. Trenutno postoji potreba za dodatnom tzv. retrospektivnom europeizacijom javnih politika u Hrvatskoj i ja nisam siguran da je pobjeda Kolinde Grabar Kitarović i stranke koja stoji iza nje vjetar u leđa tim promjenama, dapače, mogli bi doživjeti i obrnute procese", zaključio je prof. Lasić.
Početak bitnih političkih promjena u Hrvatskoj
Politički analitičar Srećko Latal, komentirajući izbor Kolinde Grabar-Kitarović za novu predsjednicu Republike Hrvatske je rekao da je ovo početak bitnih političkih promjena u Hrvatskoj koje će se dešavati ove godine, a kako se bude mijenjala politička i ekonomska situacija u Hrvatskoj to će imati određenih uticaja i na BiH i ostatak regiona.
On ipak zadržava rezervu u procjenama budućeg pravca hrvatske politike prema BiH i zemljama regije, uz ocjenu da je to u ovom trenutku još prerano prognozirati. Naglašava da će ulogu u tome igrati više elemenata, među kojima su i uloga Evropske unije, te pravac daljnjih reformi koje će hrvatska vlast nastaviti provoditi ove godine.
"U svakom slučaju očekuje nas jedna interesantna godina. Hrvatskoj bih čestitao na novoj predsjednici, a posebno što je prvi put u regiji jedna zemlja dobila ženu na toj funkciji. Nadam se da će ta ženska energija pozitivno uticati na dešavanja u Hrvatskoj, ali i regionu", kazao je on.
Komentirajući izbore, Latal je mišljenja da njihov rezultat nije toliko iznenađujući, imajući u vidu sve veću nepopularnost SDP-ove Vlade u Hrvatskoj. Smatra da je drugi kandidat u toj trci i dosadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović napravio jednu taktičku grešku, jer se u drugom krugu predizborne kampanje u medijima pojavljivao puno više s premijerom Hrvatske Zoranom Milanovićem, što je u konačnici uticalo na njegove rezultate.
"Za razliku od njega, HDZ je za Grabar-Kitarević izabrao drugačiju taktiku, te se Tomislav Karamarko, koji također ne uživa veliku popularnost u Hrvatskoj u posljednjim danima gotovo nije ni pojavljivao kao dio njene predizbrone kampanje", istaknuo je on.
Latal podsjeća da je nova hrvatska predsjednica u govoru rano jutros podcrtala važnost ujedinjenja Hrvatske, koja je, kako navodi Latal, očigledno politički vrlo podijeljena i ekonomski bitno oslabljena.
Dodaje da je ona također naglasila važnost i dalju podršku reformnoj poziciji bh. Hrvata, podvlačeći da tek predstoji da se vidi kako i na koji način će se to realizirati, imajući u vidu da je vanjska politika u rukama Vlade.
Za novu predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović glasalo je 93,8 posto Hrvata iz BiH, a za Ivu Josipovića 6,2 posto. Grabar-Kitarović postala je četvrta predsjednica Republike Hrvatske i druga predsjednica iz Hrvatske demokratske zajednice, a ujedno i prva žena na čelu susjedne države.
Pobjega Grabar-Kitarović pobjeda i za Hrvatsku i za BiH
Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) sa sjedištem u Mostaru Josip Blažević smatra kako će pobjeda Kolinde Grabar Kitarović na hrvatskim predsjedničkim izborima biti pozitivna stvar i za Hrvatsku, i za Bosnu i Hercegovinu, a samim time i za bosanskohercegovačke Hrvate.
"Ako je suditi po prvom govoru predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, ali i prema njezinim nastupima u izbornoj kampanji, može se tvrditi da je riječ o modernoj političarki s novom političkom paradigmom. Ta se paradigma ponajprije ogleda u ostavljanju prošlosti po strani i apsolutnom okretanju prema budućnosti", smatra Blažević.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Blažević smatra da će Kolinda Grabar-Kitarović nastaviti politiku pružanja aktivne podrške BiH u euroatlantskim integracijama te jednakopravnosti i konstitutivnosti Hrvata, a koju je unaprijedio njezin prethodnik.
"Nju na takav stav obvezuje i ogromna podrška koju je dobila od glasača iz BiH, premda ta podrška nije bila presudna u njezinoj pobjedi. Osim toga, ovako značajno i strateško pitanje treba nadilaziti stranačku pripadnost i osobne preferencije, a nastavak spomenute politike ona je i najavila u svome prvom govoru poslije izbora", istaknuo je Blažević.
Blažević dodaje kako se ne smiju zaboraviti zasluge dosadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, koji je, po njegovim riječima, učinio mnogo za Bosnu i Hercegovinu i bh. Hrvate te bio njihov istinski prijatelj.
Iranska vojska uputila poruku Izraelu na hebrejskom jeziku: Nema vremena do susreta s Bogom
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
