Analitičari o Vladi Austrije: Dodikov režim će imati simpatije, ali bez promjene politike prema BiH
"Za određene stavove Milorada Dodika bit će više sluha u pojedinim strukturama nove vlasti u Austriji, mislim na ona ministarstva i državne ustanove koje će preuzeti FPO. Ulaskom FPO-a u vlast, Dodik i njegov režim dobit će pristup nekim nivoima austrijske vlasti koje do sada nije imao. Šef slobodnjaka Heinz-Christian Strache je već nekoliko puta rekao da se u BiH ne poštuje princip samoopredjeljenja naroda i da bi se dijelovi BiH trebali pripojiti susjednim državama. Na mjestu vicekancelara vjerovatno se neće usuditi iznositi tako ekstremne stavove, ali se može očekivati da će i dalje nastavljati podržavati politiku Milorada Dodika", kazao je za Klix.ba novinar i PR konsultant iz Austrije Nedad Memić.
Da su poruke podrške najviše bile usmjerene ka otcjepljenju Republike Srpske slaže se i Ahmed Husagić, kandidat Socijaldemokratske partije (SPO) na posljednjim parlamentarnim izborima u Austriji.
"Ne mislim da će se desiti neke velike promjene za BiH jer Austrija ne igra veliku ulogu u međunarodnoj politici, ali ipak će unositi nemir, a BiH je prijeko potreban mir kako bi išla naprijed, jer bez stabilne političke klime nije moguć ni ekonomski napredak", rekao je Husagić.
Ipak, kao jedna vrsta posvećenosti službene Austrije dosadašnjoj politici na Balkanu, može se smatrati koalicijski program OVP-a i FPO-a u kojem je istaknuta predanost uspostavljanju i daljem izgrađivanju sigurnosti na Zapadnom Balkanu.
"Siguran sam da oficijelna Austrija neće tako eksponirano, kako je to činio Strache, ulaziti u kontroverzne debate i da će koalicija imati formalnu poziciju koja je slična onoj u EU. Austrija definitivno neće dirati u teritorijani integritet BiH ili Kosova, ali, s druge strane, uvjeren sam da će barem količina razumijevanja, a možda od pojedinaca čak i simpatije za političare kao što je Milorad Dodik biti veće, što indirektno može dovesti do negativnih dinamika u regiji", smatra Vedran Džihić direktor Centra za napredne studije Jugoistočne Evrope i predavač na Institutu za političke nauke Univerziteta u Beču.
Dodaje da će ekonomske investicije i dalje biti centralna poluga austrijske politike prema BiH i cijeloj regiji. U važnim pitanjima, kao što je politika proširenja, Austrija će, smatra, barem formalno slijediti trenutni kurs Evropske unije.
"Test će biti druga polovina 2018. godine kada će Austrija preuzeti predsjedavanje EU. Za Zapadni Balkan 2018. godina je godina velikih šansi. Prezentira se nova strategija EU za proširenje, traži se način da se dinamizira proces proširenja. Tu bi bilo važno za regiju, a prije svega za BiH, da bude među prioritetima austrijskog predsjedavanja. Bilo bi kobno ako bi se Austrija prestala brinuti za Balkan i BiH, pošto bi to za EU integracije realnopolitički značilo novo i za neke zemlje, kao što je BiH, potencijalno kobno gubljenje vremena", tvrdi Džihić.
Iz OHR-a ističu da je Austrija svojim političkim, ekonomskim i vojnim angažmanom uvijek pokazivala posvećenost miru i prosperitetu u BiH te da je imala značajnu ulogu u njenom poslijeratnom razvoju, kao i da se zadržala u vrhu liste zemalja kada j riječ o institucijama i vanjskotrgovinskoj razmjeni.
"Visoki predstavnik je i ranije isticao da je Austrija pokazala da je stvarni prijatelj ove zemlje te je izrazio uvjerenje kako će i ubuduće nastaviti podržavati BiH. To se neće promijeniti. Što se tiče evropskih pitanja, ona će ubuduće biti u portfoliu premijera, stoga je evropsko opredjeljenje Austrije neupitno. Isto tako, neupitna je i podrška Austrije evropskom putu Bosne i Hercegovine", kazali su nam iz OHR-a.
Migranti i azilanti u neizvjesnoj situaciji
Novoformirana desničarska koalicija najavila je, između ostalog, i oštrije nacionalne mjere sigurnosti i kolektivni pristup rješavanju migrantske krize unutar Evropske unije i novi paket sigurnosnih mjera na nacionalnom nivou.
"Situacija će za azilante sigurno biti teža, to je i bila centralna tema izborne kampanje, kako Kurzovog OVP-a, tako i Stracheovog FPO-a. Obični migranti s dozvolom boravka ili naturalizirani migranti vjerovatno neće osjetiti veliku razliku s time što smatram da će postupci Vlade otvoriti put određenim snagama u ovome društvu kojima su migranti trn u oku. Dakle, diskriminacije može biti, ali ima je i sada i jako ju je teško objektivno izmjeriti", tvrdi Memić.
Dodaje da se imigracijska politika u Austriji zaoštrava posljednjih 20 godina te da je najava da će se podnosiocima azila oduzimati novac i da će morati predavati mobilne telefone kako bi se provjerio njihov sadržaj, samo dodatni udarac na ovu populaciju kojoj ionako prijeti uskraćivanje socijalne pomoći.
Najavljena je, dodaje Husagić, i zabrana rada izbjeglicama te pravljenje svojevrsnog sabirnog centra.
"To znači da ti ljudi neće moći finansirati svoj boravak u privatnom smještaju, što je do sada bio slučaj. Ti ljudi će biti primorani da žive u centrima. Ako uzmemo u obzir koliki je broj izbjeglica u Beču, jednostavnom računicom dođemo do toga da bi bilo potrebno 150 izbjegličkih objekata da bi se tim ljudima osigurao smještaj. U Beču nema toliko objekata koji bi se mogli koristiti u te svrhe. Obje partije moraju shvatiti da je vrijeme izborne kampanje prošlo i da svaka ideja koju imaju mora biti izvodiva u praksi. Mnoge njihove ideje jednostavno nije moguće sprovesti u djelo", smatra Husagić.
Za Bosance i Hercegovce koji su riješili svoj status, tvrdi Vedran Džihić, neće se puno toga promijeniti, ali će se za bh. studente pogoršati uslovi jer je najavljeno povećanje školarina. Očekuje da će stigmatiziranje "drugog" najvjerovatnije biti popratni element nove politike, što će negativno utjecati na cjelokupnu atmosferu u zemlji.
"Austrija je zemlja imigracije, nezamislivo je i nemoguće da postoji i bude uspješna bez onih 1,3 miliona stanovnika sa stranim državljanstvom i bez dosta većeg broja onih koji su već odavno austrijski državljani, a koji imaju drugo porijeklo. Koliko god su restriktivna politika prema strancima i sijanje straha kao politička metoda tokom posljednje dvije-tri godine postali dio općeg diskursa od kojeg su profitirali Kurz i Strache, toliko i dalje važi formula da Austriji treba pozitivan odnos prema strancima i svim građanima bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Uspjeh Austrije jeste uspjeh svih onih koji ovdje rade i privređuju i od kojih mnogi Austriju vide kao novu domovinu. Negirati ove činjenice može biti politički kontraproduktivno", ističe Džihić.
Ljevičari nezadovoljni konzervativnim programom vlade
Iako je na parlamentarnim izborima u Austriji konzervativni OVP pobijedio s 31,6 posto osvojenih glasova, dok su antimigrantski radikali FPO-a osvojili 26 posto glasova birača, na dan polaganja zakletve pred predsjednikom Alexanderom van der Bellenom, veliki broj ljudi je na protestom na ulicama izrazio svoje nezadovljstvo novom vladom.
"Jedni kritikuju izrazito desne i često rasističke i antisemitske ispade pripadnika Slobodarske stranke, drugi u oštrom i izrazito restriktivnom kursu prema izbjeglicama i strancima vide novu vrstu opasnog nacionalizma, treći već vide Austriju na putu ka višegradskoj grupi, četvrti pak smatraju da je koncentracija svih uniformisanih i tajnih službi u rukama Slobodarske stranke opasnost za demokratiju. Dosta onih koji kritikuju novu koaliciju misle da je program nove vlade socijalno neujednačen, da preferira bogatije, dok samo retorički obećava veću podršku sa siromašnije, i u tome vide novi talas 'socijalno hladnih' politika koje će povećati nejednakosti u Austriji i produbiti društveni jaz. I na kraju, ima dosta onih koji se pribojavaju tog obećanog 'novog stila', koji slute veću kontrolu društva, smanjenje prostora za kritičnu debatu i koji u tom 'novom stilu' promjene vide opasnost za ono od čega demokratija živi, a to su kritika, dijalog, konstruktivna debata i često mukotrpno i dugotrajno traženje kompromisa", navodi Džihić.
Kada je riječ o najmlađem kancelaru, Džihić ističe da je on reprezentant novog političkog doba, gdje karizmatične ličnosti na pragmatičan način i s velikom dozom samouvjerenja ruše sve što izgleda kao simbol prošlog vremena i najavljuju promjenu.
"Kurz je najavio novi stil, novi pragmatizam, maltene novu republiku. Sve je podredio moći i želji da vlada, bio je pragmatičan s pozicijama, igrao na populističku kartu spasioca Evrope i Austrije od migranata kada je bilo potrebno. Međutim, čini mi se da je i on svjestan da je retorika jedno, a realizacija drugo. Već po objavi koalicionog sporazuma i u prvim intervjuima su i Kurz i Strache pokušavali smanjiti očekivanja i isticali su da nisu čarobnjaci. Kako god, definitivno će Kurz austrijsko društvo oblikovati više prema konzervativnim matricama. Naravno, definitivno će doći moment kada će i kritika stanovništva, a i kritika iz političkih krugova početi da raste. Šta god Kurz činio, neće moći biti veći od društva. Svaki pokušaj mesijanizma bi, čini mi se, za njegovu političku karijeru mogao biti koban", zaključuje Džihić.
