Analitičari složni: Većina parlamentaraca ne radi ništa osim što prima plaću
O radu Parlamentarne skupštine BiH razgovarali smo se političkom analitičarkom Ivanom Marić koja je na početku razgovora podsjetila kako u Parlamentarnoj skupštini BiH i entitetskim organima zakonodavne vlasti imamo oko 300 zastupnika i delegata.
"Vjerujem da prosječan građanin ne može nabrojati ni deset imena bh. parlamentaraca. To dovoljno govori o njihovoj aktivnosti tj. neaktivnosti. Pitanja i inicijative obično dolaze od nekolicine najaktivnijih parlamentaraca, a to su prema istraživanju nevladinih organizacija na državnom nivou Saša Magazinović, Denis Bećirović, Damir Arnaut i Maja Gasal Vražalica", kazala je Marić.
Tom spisku dodala je i zastupnicu Aleksandru Pandurević koja je aktivna ne samo u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH već i u medijima.
"U entitetskim parlamentima najaktivniji su predstavnici opozicije. U federalnom parlamentu najviše inicijativa i pitanja dolazi iz SDP-ovog kluba, dok su u Narodnoj skupštini RS-a najglasniji lideri opozicije: Vukota Govedarica, Borislav Borenović i Dragan Čavić", rekla je Marić.
Kako kaže, postoje i oni parlamentarci koje ćemo pamtiti po njihovom negativnom angažmanu tj. blokadama rada parlamenta. U tu grupu parlamentaraca svrstala je zastupnike iz SNSD-a, a uz njih i pojedine zastupnike HDZ-a BiH.
"Za razliku od njih neki svoj mandat od četiri godine provedu odmarajući u skupštinskim klupama. Prevelik je broj onih koji za te četiri godine nisu podnijeli nijednu inicijativu, nisu postavili nijedno pitanje, a neki se čak nikad nisu ni javili za riječ", poručila je Marić.
Ističe da može shvatiti kako to rade oni koji su mjesto u Domu naroda dobili kao utješnu nagradu za izborni poraz na nekoj od izbornih listi i kada se tako ponašaju zastupnici koji su dobili par stotina glasova, ali su u parlament "upali" na osnovu kompenzacije.
"Ono što ne mogu shvatiti je da se neko, koga je preko 40.000 građana izabralo za svog zastupnika u parlamentu, nijednom ne javi za riječ, kao što je to slučaj sa Željkom Komšićem. Na spisak neaktivnih parlamentaraca bih dodala i sve druge zastupnike za koje i ne znate da sjede u parlamentima i da vas zastupaju. Ako ste za neke od njih i sami glasali vrijeme je da razmotrite svoju izbornu odluku za oktobarske izbore i da glasate za onoga ko će vas u parlamentu zastupati riječima, a ne svojim pukim prisustvom i klimanjem glave", zaključila je Marić.
O ovoj temi razgovarali smo i sa političkim analitičarom Esadom Bajtalom koji nam je rekao kako je opće poznato da zastupnici ništa ne rade i da je jako teško izdvojiti ime bilo kojeg zastupnika, a koji se pokazao posebno aktivnim.
"Oni ništa ne rade i mi to vidimo iz naših života, odnosno situacije u kojoj se nalazimo. Naši parlamentarci koji spadaju među najplaćenije parlamentarce u Evropi nemaju nikakve rezultate, dakle ništa ne rade", rekao je Bajtal.
Podsjetio je da su vlast 2014. godine dobili oni koji su 2010. godine dali 1.941 obećanje, a ispunili samo 48 obećanje odnosno, manje od tri posto. Bajtal ističe da manji dio časnih zastupnika nema mehanizme da natjera većinu parlamentaraca da radi.
"Parlamentarac je narodni poslanik. Oni se kriju iza riječi parlamentarac. Narod ih je poslao u skupštinu da rade šta su obećali, a šta oni rade? Ne rade ništa samo uzimaju dobre plaće", kazao je Bajtal.
Zastupnici Asim Sarajlić, Željko Komšić, Đorđo Krčmar, Juvan Vukovljak i Milica Marković u ovom mandatu nisu postavili nijedno pitanje na sjednicama Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Ovo pokazuju zvanični podaci sa web stranice Parlamentarne skupštine BiH koji Sarajlića, Komšića, Krčmara, Vukovljaka i Marković definitivno svrstavaju u kategoriju najneaktivnijih zastupnika u državnom organu zakonodavne vlasti kada je riječ o postavljanju zastupničkih pitanja.
Bajtal smatra kako i to dovoljno govori o neradu državnih parlamentaraca koji se na sjednicama organa zakonodavne vlasti samo "prodaju" narodu.
"Izbori su konkurs koji raspisuju građani, a njihove funkcije su radna mjesta na koja se javljaju. Da bi bili izabrani, odnosno da bi se dokopali radnog mjesta, oni građanima poturaju informacije, reference i obećanja. Onda kada budu izabrani oni na radnom mjestu sve rade kako ne bi radili ništa", rekao je Bajtal.
Zaključio je da se svi građani BiH moraju zapitati koga to imamo u organima zakonodavne vlasti, odnosno ko predstavlja interese stanovnika BiH.
Podsjećanja radi, plaće bh. parlamentaraca uglavnom su veće od 5.400 KM, što znači da zastupnici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH primaju plaće u iznosu od osam prosječnih plaća bh. radnika, što ih stavlja na listu najplaćenijih parlamentaraca u Evropi.
Poređenja radi, plaće parlamentaraca u zemljama članicama Evropske unije iznose u prosjeku dvije ili tri prosječne plaće radnika u državi.
