Analiza BIRN-a: Pauza za molitvu na fakultetima uznemirila branitelje sekularne BiH

Inicijativu za ovu preporuku pokrenuo je krajem prošle godine Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu, koji je istu predložio Senatu Univerziteta u Sarajevu, čiji su članovi dekani svih fakulteta na ovom Univerzitetu.

Studentski parlament je zatražio donošenje odluke kojom će se omogućiti da studenti islamske vjeroispovesti koriste pauzu zbog klanjanje džuma-namaza. Senat je 28. decembra prihvatio inicijativu, ali ju je usvojio kao preporuku, a ne kao odluku.

Sa preporukom, Senat je obuhvatio i druge dvije najveće vjerske zajednice u državi, čime se omogućava pauza za obavljanje vjerskih obreda studentima svih vjeroispovesti, uključujući i pauze za studente katoličke ili pravoslavne vjeroispovesti, kako bi im se omogućilo da tokom vikenda, ukoliko neki fakultet organizira predavanja ili ispite, prisustvuju vjerskоm obredu.

Senat UNSA je u svom neobavezujućem dokumentu preporučio nastavnom osoblju državnih fakulteta da izbjegavaju planiranje fakultetskih aktivnosti u vreme džuma-namaza u petak u periodu od sat vremena.

Žalica je istakao da je predstavnik Akademije scenskih umjetnosti u Senatu glasao pozitivno na ovu inicijativu jer je to bila predložena kao preporuka, a ne naredba.

Međutim, nakon naknadne diskusije Uprave Akademije, odlučeno je da se preporuka odbaci.

"Postavlja se pitanje da li smo mi sekularna ili vjerska država”, kaže Žalica, dodajući da Senat Univerziteta nije institucija koja moze da donosi odluke o takvim pitanjima.

Žalica potencira da je svakom njegovom studentu koji je izrazio želju da prisustvuje nekoj vjerskoj ceremoniji to i omogućeno, čak i prije usvajanja preporuke.

Ipak, on strahuje da će formaliziranje ovekve prakse stvoriti probleme, jer na Akademiji studiraju studenti različitih vjeroispovesti, pa bi uzimanje u obzir vjerskih potreba svih studenata zakomplikovalo akademski kalendar.

Osim toga, Žalica ističe da se preporukom zadovoljava samo mali postotak studenata na njegovoj Akademiji – muškarci islamske vjeroispovesti – jer žene rijetko petkom obavljaju džuma-namaz u džamiji. Također, fakulteti rijetko drže nastavu ili ispite vikendom, kada bi to moglo potencijalno uticati na upražnjavanje vjerskih obreda katoličkih ili pravoslavnih krišćana.

"Ne bih bio iznenađen da sam pročitao da su ovo uveli negdje drugo, ali u Sarajevu mi je je to malo čudno", kazao je on.

Sekularna kultura pod pristiskom islama

Veliki broj posjetitelja u Sarajevu su očarani mješavinom kultura i religija. Neki ga čak opisuju i kao Evropski Jerusalem.

Generacije Sarajlija su odrastale sa munarama, crkvenim kupolama i kulama, te sinagogama, koje su stajale jedne uz druge.

Stoljećima su se Sarajlije hvalile šta su sve i koliko pojeli tokom gozbi koje su priređivale njihove komšije i prijatelji druge vjere povodom vjerskih praznika.
Međutim, od kraja rata u BiH koji je trajao od 1992 do 1995, ova slika više nije ista. Mnogi su ljudi napustili Sarajevo, a država i njen glavni grad su postali podijeljeni po nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi.

Danas je u Sarajevu većina stanovnistva bošnjačke nacionalnosti, iako u njemu i dalje žive mnogi Hrvati i Srbi, sekularno orijentisani Bosanci i pripadnici drugih nacionalnih manjina.

Oni se često žale na bošnjačku nacionalističku ideologiju, koja pokušava parirati hrvatskoj i srpskoj nacionalističkoj ekskluzivnosti.

Zabrinutost je povećao i masovni dolazak građana Saudijske Arabije, Kuvajta, Turske i drugih islamskih zemalja u posljednjih nekoliko godina, koji dolaze u turistički obilazak ili da kupe kuću ili stan.

Preporuka Senata Univerziteta u Sarajevu, u uslovima postojeće zabrinutosti zbog tihe islamizacije BiH, ponovo je probudila strahovanja za gradsku sekularnu kulturu i multi-etničku sliku.

Neki na ovu preporuku gledaju pozitivno, kao korak ka ostvarivanju prava i potreba vjernika.

Drugi pak osuđuju opasno nametanje religijskih pravila u svakodnevnom životu i u javnim institucijama. Treći su mišljenja da se cijeli problem bespotrebno preuveličava.

Ono što je za mnoge ljude posebno zabrinjavajuće je činjenica da je predlagač inicijative predsjednik Studentskog parlamenta Haris Zahiragić, student prava koji je poznat po svojim konzervativnim stavovima i privrženosti vladajućoj Stranci demokratske akcije (SDA), vodeće bošnjačke stranke koja je na lokalnim izborima 2016. godine osvojila najveći broj administrativnih pozicija u Sarajevu. On je naveo da nemogućnost da studenti u petkom klanjaju džuma-namaz u džamiji predstavlja kršenje njihovih ljudskih prava.

Nekoliko mjeseci prije pokretanje inicijative, Zahiragić je javno iznio oštre homofobične stavove, vrijeđajući homoseksualce, ali i glumce - što je još jedan razlog odbijanja preporuke Senata od strane Akademije scenskih umjetnosti.

"Radi se o i o tome da je predlagač ovoga neko ko je naše zanimanje nazvao nečasnim … i sad studenti kažu ‘kako ću ja uvažavati nešto od nekoga ko za mene smatra da sam neki otpad", kaže Žalica.

Nakon što je Senat usvojio preporuku, Zahiragić je pohvalio odluku na društvenim mrežama.

"Još jednom smo pokazali, da Sarajevo, možda i jedino, ispravno razumije pojmove multikulturalnosti i multikonfesionalnosti, kao i sekularne države,” napisao je on, ističući da je odluk vodi računa pravima studentima svih religija. I neki drugi se slažu sa odlukom. Eldan Kapur, profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, ističe da je nastavni kadar ovog fakulteta i prije preporuke poštovao zahtjeve studenata za obavljanje vjerskih obreda.

"Ne vidim nikakav problem u ovome, samo što je sada to formalizovano", istakao je Kapur, dodavajući da ove pauze neće puno uticati na akademski kalendar.

Ivan Ejub Kostić, islamolog iz Beograda, pozdravio je odluku kao pobjedu za vjerska prava studenata i optužio ljevičarske kritičare da su "spolitizovali" ovo pitanje.

Međutim, Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, kritikovao je Studentski parlament i neke svoje kolege zbog uvođenja preporuke.

"Sramno glasanje Senata potvrdilo je da je SPUS najmocnije sredstvo konzervativne ideoloske revolucije (...)", napisao je Ćurak.

Studenti podijeljeni oko važnosti preporuke

Ovo pitanje nije bilo tema diskusije samo u akademskoj zajednici, već i van nje - po kafićima gdje su Sarajlije vodile žestoke rasprave oko toga ko je tolerantniji - onaj ko podržava ili onaj ko se protivi ovoj ideji.

Mišljenja ne ovise uvijek ni od toga da li je neko vjernik ili ne. Tako Dina Softić, 25-godišnja studentica novinarstva koja za sebe kaže da nije religijozna, smatra da preporuka da se u petak omoguće pauze nije neka velika stvar.

"Ako želimo da živimo u civilizovanoj državi, moramo poštovati prava sviju i omogućiti svima da obavljaju svoje vjerske dužnosti. Omogućiti kratak vremenski prostor u akademskom kalendaru za odlazak u džamiju u petak ne nanosi štetu nikome i omogućava ljudima da rade nešto što smatraju važnim u svom životu", dodaje ona.

Međutim, drugi studenti smatraju da obrazovne institucije nikada ne treba da se mješaju sa vjerskim pitanjima. 21-godišnja studentica biologije Lamija Topić kaže da je protiv ovog prijedloga i da je razočarana u svoje profesore.

"Nije u redu od mojih profesora, koji prije svega treba da budu naučnici, da na bilo koji način uključuju mješaju vjeru u akademski život. Nema mjesta", smatra ona.

Topić dodaje da će se ove pauze vjerovatno i zlopotrebljavati.

"Džumu već i sada često zloupotrebljavaju u našim institucijama. Svi znamo za slučajeve gdje zaposlenici u javnim institucijama odu na džumu, ali se poslije toga ne vrate na posao. Studenti će reći da idu na džumu, ali ustvari odoše na kafu", smatra Topić.

Tarik Kušmić, student medicine također smatra da je prepurouka nepotrebna i da će stvoriti problem onima koji ne idu na džumu, jer će pomjeriti svačiji dnevni raspored da bi se uskladio sa potrebama jedne određene grupe.

Za 21-godišnjeg studenta medicine iz Hrvatske, Juricu Zrnčića, čitava je ova diskusija nepotrebno gubljenje vremena i energije.

"Ja sam u ovoj državi evo tri godine, I ono što vidim je da se ovdje svako osjeća ugroženim. Moje kolege Bošnjaci, muslimani, studiraju ovdje. Moj kolega Srbin sa Pala studira ovdje. U čemu je problem? Treba da radimo, studiramo, umjesto da gubimo vrijeme s religijom i politikom", ističe on.

Bez obzira na njihov stav po ovom pitanju, svi se studenti slažu da ovo pitanje nije trebalo da bude prioritet ni Studentskom parlamentu, ni Senatu Univerziteta. Haris Pašović, pozorišni režiser i profesor na Akademiji scenskih umjetnosti, kaže da Senat treba da donosi odluke po pitanjima koja su od opšteg interesa, kao što su praznici, vrijeme upisa i ispita.

"Međutim kada su u pitanju neke kompleksnije odluke, a ova to jeste, uobičajeno je da se prvo raspravlja na nastavno naučnim vijećima na fakultetima. Zanima me zašto nismo bili uključeni u tu diskusiju", rekao je Pašović za BIRN.

Pašović također smatra da je “problematično” i to što se o inicijativi diskutovalo bez ikakvih podataka o stvarnom broju studenata koji petkom idu u džamiju.

Ali za Pašovića je ključno pitanje ovdje, "gdje će ovo stati"?

"Prvo pauze za džumu petkom, zatim u školama za Ramazan, pa će se možda tražiti da prekidamo predavanja pet puta dnevno za klanjanje. I dok se okrenemo, darvinizam i nauka bi mogli jednostavno nestati iz nastavnog plana i programa", upozorio je on.