Analiza britanskog Timesa: Zašto su Rusija i Turska toliko zainteresovane za BiH?
Turska vlada uložila je velike količine novca u obnove škola i džamija u Federaciji Bosne i Hercegovine gdje je nastanjeno većinsko muslimansko stanovništvo, piše The Times. Među bosanskim muslimanima, Erdogan postaje ono što je predsjednik Rusije Vladimir Putin među građanima Republike Srpske.
Populisti vode izbornu bitku
Za manje od tri sedmice, i usred ovakvog vanjskog utjecaja, Bosanci će izabrati svoje parlamente i predsjednike pod najkompleksnijim sistemom u svijetu. U području koje je manje od Škotske, oni će glasati za tri predsjednika i parlamente za dva autonomna entiteta i deset kantona, balansirajući krhke razmjere moći između bošnjačkih muslimana, katoličkih Hrvata i pravoslavnih Srba.
Ustav Bosne i Hercegovine bio je aneks u Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine kojim je okončan sukob u zemlji. Poslije 23 godine nije se promijenio, kao ni bosanska politika. Među sve tri glavne etničke grupe u BiH, populisti vode izbornu bitku.
Bakir Izetbegović, lider bosanskih muslimana, sin je prvog poslijeratnog predsjednika i bliskog prijatelja Erdogana. On je došao do kraja svog mandata, ali njegova partija, koja se modelirala na Erdoganooj AK stranci, dominira politikom u Federaciji BiH, navodi se u analizi Timesa.
Od 1994. do 2016. godine Rusija je učestvovala sa više od šest posto stranih investicija u Bosni i Hercegovini.
Dragan Čović, predsjednik iz reda hrvatskog naroda, optužen je za širenje etničke mržnje zbog njegove podrške ratnim zločincima koji su osuđeni u Hagu. U novembru prošle godine on je tvrdio kako je Slobodan Praljak, bivši hrvatski general koji se ubio u sudnici u Hagu, počinio žrtvu kako bi dokazao da je nevin.
Milorad Dodik, lider RS-a, već 12 godina je na vlasti i ponovo se kandidovao na predstojećim izborima. On i njegova premijerka Željka Cvijanović otputovat će u Moskvu sedmicu prije izbora u BiH, kako bi se sastali s Putinom. Cvijanović se u julu susrela sa Steveom Bannonom, glavnim savjetnikom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Evropa i Amerika "skrenule pogled" s Balkana
Sjedinjene Američke Države i Evropa, koje bi trebale voditi BiH prema NATO savezu i članstvu u Evropskoj Uniji, skrenule su pogled s Balkana proteklih godina, jer su preokupirane i zauzete drugim krizama, kažu diplomate i analitičari. Kako piše The Times, to ostavlja prostora drugima da uskoče.
"Nismo otvoreno pričali o utjecaju propusta Evropske Unije. Proširenje EU nije na čekanju, ali teče sporije. Ali, pošto EU ne želi razgovarati o tome, kažu da dolaze Rusija i Turska. Dolaze jer EU napušta polje", rekao je za Times Roland Gjoni, istraživač etničkih sukoba na Univerzitetu u Dablinu.
Vožnja od Banja Luke do Sarajeva, četiri sata kroz oronule puteve i tihe planinske gradove, otkriva najveći problem u BiH. Pet posto stanovništva iselilo je iz zemlje od posljednjih izbora 2014. godine, među kojima je najviše mladih ljudi koji su otišli u zapadnu Evropu u potrazi za poslom.
Dok se lideri povlače u sektašku retoriku svaki put kada se izbori okončaju, ekonomija u BiH se raspada pod korupcijom i lošim upravljanjem, navodi se u analizi The Timesa.
Kompletnu analizu možete pročitati na zvaničnoj stranici The Timesa.
