S tim ciljem je napravljena analiza kandidatskih listi za predstojeće opće izbore u BiH, koja pokazuje koliko kandidata na izbornim listama su i u proteklom mandatu obnašali funkcije vlasti. Isto tako, analizirano je i koliko su pojedine partije dale povjerenja kandidatima koji su svojim učešćem u vlasti odgovorni za trenutnu situaciju u državi.
U saopćenju UG "Zašto ne“ navode da je za oktobarske izbore u BiH prijavljeno ukupno 7725 kandidata. Od tog broja, njih 488 je već obnašalo funkcije na kantonalnom, entitetskom ili državnom nivou u proteklom mandatu, dok 7238 kandidata nisu obnašali nikakvu funkciju u mandatu 2010.-2014.
U posljednje četiri godine, na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou 794 osobe su obnašale funkcije na ministarskim pozicijama i pozicijama parlamentarnih zastupnika i delegata.
"Od tog broja, čak 488 osoba se ponovo nalazi na kandidatskim listama, što znači da se na ovim izborima ponovo kandidovalo čak 61 posto osoba koje su bile na funkcijama u proteklom mandatu", navodi se u saopćenju.
Partije koje su činile vlast na entitetskom i državnom nivou (SDP, SDA, NSRzB, HSP, SNSD, SP RS, DNS, SBB, SDS, HDZ BiH i HDZ 1990), zajedno sa svojim koalicionim partnerima kandidirale su ukupno 3642 kandidata i kandidatkinje, od čega su njih 395 u proteklom mandatu već obnašali funkcije na kantonalnom, entitetskom ili državnom nivou vlasti.
Procentualno, stranke koje su učestvovale u vlasti kandidovale su 10,8 posto kandidata koji su već bili na nekim funkcijama u prethodnom mandatu.
"Ono što je zanimljivo jeste da je većina ovih kandidata dobro pozicionirana na listama stranaka, te su upravo oni u velikom broju slučajeva najvidljivije osobe u kampanjama stranaka, što pokazuje da ih partije favoriziraju u odnosu na ostale kandidate. Sa ovakvom strukturom izbornih lista, stiče se dojam da upravo "ponovljeni" kandidati imaju veće šanse da osvoje neku od funkcija, to jest da ostanu na funkcijama koje su već obnašali - navodi se u saopćenju.
Dodaje se da, s druge strane, novi, a posebno mladi kandidati, uglavnom se koriste za popunjavanje mjesta na listama i privlačenje glasova.
Najviše "ponovljenih“ kandidata ima SDP, koji na svojim listama ima čak 103 osobe koje su obnašale neku funkciju u proteklom mandatu, što čini 17,3 posto od ukupnog broja kandidata na listama ove partije.
SDA je na ovim izborima kandidirala 79 osoba koje su već obnašale neku funkciju u ovom mandatu, što čini 17,3 posto kandidata na listama ove partije, s obzirom da ona ima manji broj ukupno kandidovanih osoba.
"Procentualno, stranka koja je kandidovala najviše osoba koje su obnašale neku funkciju u mandatu 2010-2014 je SNSD, sa 17,6 posto „ponovljenih“ kandidata. Ova partija je kandidirala ukupno 227 osoba, od čega je 40 kandidata koji su bili na nekoj od funkcija u prethodnom mandatu", navodi se u saopćenju.
Od ostalih stranaka koje su učestvovale u vlasti na entitetskom i državnom nivou u BiH u mandatu 2010.-2014., najviše kandidata koji su bili na nekoj od funkcija u prethodnom mandatu ima HDZ BiH sa koalicionim partnerima (63 ili 14,25 posto), a zatim slijede SBB (33 ili 8 posto), Narodna stranka „Radom za boljitak“ (22 ili 5,51 posto), HDZ 1990 (20 ili 5,68 posto), SDS (19 ili 13,67 posto), DNS sa koalicionim partnerima (6 ili 3,24 posto), SP RS (3 ili 2,14 posto) i HSP sa koalicionim partnerima, sa sedam kandidata ili 2,34 posto od ukupnog broja kandidovanih osoba.
Od stranaka koje nisu učestvovale u vlasti u mandatu 2010.-2014., najviše kandidata koji su bili na nekoj od funkcija u proteklom mandatu ima Stranka za BiH (19 ili 5,23 posto), a slijede je PDP u koaliciji sa NDP sa 11 ili 4,53 posto kandidata. Demokratska fronta ima devet „ponovljenih“ kandidata, što je 2 posto ukupnog broja kandidata Demokratske fronte.
"Na osnovu činjenice da se na listama partija ponovo našlo 488 od 794 osobe koje su bile na funkcijama tokom proteklog mandata, vidi se da se u BiH stvorila posebna 'kasta' političara, kojima je politika postala profesija, jer nemaju drugih kompetencija", navodi se u saopćenju.
Nažalost, dodaje se, rezultati njihovog dosadašnjeg rada pokazuju da sasvim sigurno nemaju ni kompetencija za vođenje BiH.
"Ukoliko se uzmu u obzir samo liste stranaka koje su bile najuspješnije na izborima 2010. (SDA, SDP i SNSD), vidi se da je na njihovim listama skoro svaka peta osoba već obnašala neku funkciju u proteklom mandatu, što pokazuje da vladajuće stranke nemaju nikakve ambicije da promjene kurs svoje politike, koja je dovela do toga da BiH zaostaje za svim zemljama u regionu po svim bitnim pitanjima", navodi se u saopćenju UG "Zašto ne".
Trumpova prva odluka? Novi američki predsjednik izbacuje transrodne osobe iz vojske
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
