Pomoćnik ministra komunikacija i prometa BiH Zoran Andrić je izjavio Feni da je Zakon rezultat rada velikog broja institucija i udruženja u BiH, s ciljem podizanja nivoa saobraćajne kulture te povećanja nivoa sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH.
"Osnovna dilema koja se rješava ovim zakonom jeste pitanje jasnog određenja naselja kao dijela naseljenog mjesta, a zbog primjene mjera ograničenja brzine kretanja od 50km/h u naselju. Definicija je izmijenjena na način da je zakonom propisano obavezno postavljanje saobraćajnog znaka kojim će se jasno urediti zona naselja, u kojoj zoni važi ograničenje od 50km/h, osim ako posebnim saobraćajnim znakom ograničenje brzine kretanja nije drugačije uređeno", pojašnjava Andrić.
Navodeći neke od odredbi zakona, kazao je da za vrijeme kretanja vozila u saobraćaju na javnom putu vozač ne smije da koristi mobilni telefon, odnosno druge uređaje za komunikaciju, ukoliko nema, odnosno ne koristi opremu koja omogućava komunikaciju bez angažovanja ruku za vrijeme vožnje. Također, vozač ne smije da koristi audio, odnosno videouređaje na način da ne čuje zvučne signale drugih učesnika u saobraćaju, niti da preduzima druge radnje koje ometaju njegovu pažnju pri upravljanju vozilom.
U vozilu u sabraćaju na putu ne smije se koristiti, niti nalaziti uređaj odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentovanje prekršaja, a propisana je i zabrana stavljanja na tržište i reklamiranje ovih uređaja.
Po Andrićevim riječima, za vrijeme kretanja kolovozom pješak ne smije da koristi mobilni telefon niti da ima slušalice u oba uha.
Također, preciznije se definiraju periodi za provođenje tehničkog pregleda za nova vozila.
"Nadležni organ koji vozača vodi u evidenciji dužan je da, u roku od tri dana, vozača koji po informaciji zdravstvene ustanove nije sposoban da zbog svog stanja bezbjedno upravlja vozilom pozove i privremeno oduzme vozačku dozvolu, te da ga uputi na vanredni ljekarski pregled ako vozač nije saglasan sa privremenim oduzimanjem vozačke dozvole", navodi Andrić.
Zakon propisuje da bliže odredbe o postupku i načinu registracije oldtajmera pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadležnim za unutrašnje poslove.
"Dalje, Zakonom se uvode „prenosive tablice“ koje se koriste isključivo na teritoriji BiH za vozila koja se kreću do mjesta carinjenja, homologacije, servisiranja, prodajnog i izložbenog mjesta, mjesta atestiranja, mjesta skladištenja/čuvanja, mjesta nadogradnje i za vozila kojima se obavlja eksperimentalna vožnja", navodi Andrić, dodajući da su to neke od najvažnijih izmjena koje ovaj zakon uređuje.
Ističe da su za određene prekršaje propisane i veće novčane kazne.
"Posebno je važno napomenuti da su kazne date u rasponima, ali da policijski službenik, prilikom kontrole, može prekršajnim nalogom odrediti isključivo najnižu kaznu. Raspon se propisuje za potrebe eventualnih postupaka na prekršajnim sudovima, u slučaju ponovljenih prekršaja za koje se utvrdi da najniža kazna ne daje željeni efekat da prekršilac odustane od daljih činjenja prekršaja po istom osnovu", pojašnjava Andrić.
Tako će, na primjer, ovlašteno službeno lice izreći novčanu kaznu u iznosu od 400 KM vozaču koji na sjedištu suvozača prevozi dijete mlađe od 12 godina, vozaču kojem ustanovi više od 1.5 g/kg alkohola u krvi, vozaču koji brzinu kretanja prekorači za više od 30km/h od dozvoljene. Također, osobi koja u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom, vozaču koji učestvuje u saobraćaju vozilom koje je neregistrirano ili čija je potvrda o registraciji vozila istekla za duže od 30 dana, vozaču koji na vozilu koristi registarske tablice koje nisu izdate za to vozilo, kao i vozaču koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom, a saobraćajna dozvola mu je oduzeta ili mu traje zabrana upravljanja.
"Adekvatnom primjenom ovih zakonskih odredbi očekujemo da će se saobraćajna kultura podići na veći nivo, te da će se broj prekršaja, a samim tim i broj nastradalih u saobraćajnim nezgodama, značajno smanjiti, kako bismo bili na nivou prosjeka zemalja Evropske unije", zaključio je Andrić.