Anis Bajrektarević: Kako se Španija razdružuje, mogli smo se razdružiti i mi Južni Slaveni
"Radi se o 15. i početku 16. stoljeća kada je agresivni i primitivni princip zaostale teo-feudalne Evrope ognjem i mačem nametan širom Iberijskog poluotoka. To je princip jedna vjera, jedan jezik, jedan narod i jedan car. Isti je to princip koji je Špance odveo u "genocid" u Africi i posebno na američkom kontinentu, a nas ovdje u Bosni očovječio jer smo prigrlili španske Jevreje koji su tada došli s Hagadom i svim onim čime su obogatili naše krajeve u skladnom suživotu narednih 500 godina", kazao nam je pofesor iz Beča na početku razgovora.
Jedini period kada je bilo pokušaja ispravke historijske nepravde nanesene, kako kaže Bajrektarević, nešpancima na Iberijskom poluotoku bio je period Španske republike.
"Evropska javnost, poglavito zvanična i nezvanična Francuska, proglasile su ubrzo neutralnost, dok su fašističke falange generalisimusa Franka napredovale ka Madridu. I dok je nacistička Njemačka izdašno podržavala Franka, ostatak Evrope odlučio je da u borbi između fašizma i antifašizma zauzme pasivnu, neutralnu ulogu. Sve to danas dolazi na naplatu", smatra Bajrektarević.
Ugledni profesor iz Beča dodaje kako atlantistički svijet štiti sebe i svoju "ukrupnjenost", dok je, kaže, ljudima u bivšoj Jugoslaviji savjetovano da se usitne i politički i privredno.
"Nama su brutalno nametani rigidni princip nacionalne države, što smo platili krvlju, i mi i Istočni Slaveni. Taj isti princip se odbija kada dolazi na naplatu širom Atlantskog svijeta. Pouka je to i podsjetnik nama", prokomentarisao je Bajrektarević.
Centralne vlasti u Madridu su reagirale. Aktiviran je član 155 Ustava Španije, prema kojem se u slučaju ozbiljne protuustavne djelatnosti suspendira pokrajinska autonomija i upravlja direkno iz centra. Ovu situaciju na jugozapadu Evrope Bajrektarević poredi s onom na našim prostorima iz 1991. godine.
"Blizu smo situacije u kojoj je Savezno rukovodstvo tadašnje Jugoslavije bilo 1991. godine. No, ovdje je jedna bitna razlika. Dok je u našem slučaju sa svih strana svjesno dolazilo do kontradiktornih i konfliktnih reakcija te ohrabrenja, katalonski slučaj prati skladna evropska šutnja i odsustvo bilo kakvog navijanja. Odjednom nisu principi važni, nego teritorijalni integritet. U Jugoslaviji, Afganistanu, Iraku, Sudanu, Libiji, Siriji ili Ukrajini jedinstvo i teritorijalni integritet nisu bili važni, ali kad dođe kući u Atlantsku i Centralnu Europu, onda je to jedino što je bitno. Važno je ovo za nas, da bismo shvatili kako smo grubo izigrani, i mi i Čehoslovaci i svi drugi građani od Adriatika do Pacifika", naglasio je Bajrektarević.
Upravo zbog izostanka reakcija evropskih zvaničnika te bjelosvjetskih šaptača mržnje, kako ih Bajrekratević naziva, on između Španije i Katalonije ne očekuje sukobe.
"Situacija je fluidna, ali je za očekivati puno manje emocionalno opterećenu situaciju, a to smanjuje sve moguće žrtve na minimum. Ovako kako se Španija razdružuje, mogli smo se razdružiti i mi Južni Slaveni. Nije bila obaveza nastaviti život u Jugoslaviji, ali smo zaslužili drugačiji ishod razdruživanja od destrukcije, smrti, rata do kolektivne sramote koju naša društva samoporicanja i dalje negiraju. Moguće je da će se pod sveevropskim pritiskom katalonska samobitnost suspregnuti. Ali, Katalonci pokazuju nezaustavljivu eroziju atlantističkog svijeta", zaključio je Bajrekratević.
Podsjećamo, većina evropskih zvaničnika nisu komentarisali odluku parlamenta u Kataloniji. Iz NATO-a su kazali kako se pitanje Katalonije mora riješiti u okviru španskih institucija, a iz američkog State departmenta podržavaju ustavne mjere španske vlade te ističu kako je Katalonija dio Španije.
Profesor Bajrektarević je višegodišnji urednik njujorškog naučnog magazina za Geopolitiku (GHIR). Autor je niza knjiga o temi geopolitike i tehnologije. Američki izdavač Nova nedavno je objavio njegovu šestu knjigu "Europe and Africa: Security Structures".
