Anis Bajrektarević: Upitnike koji se šalju BiH pola zemalja danas ne bi ispunilo
Povijesne zakonomjernosti su, smatra profesor Bajrektarević, takve da je neizbježan revolucionarni epilog ukoliko se hitno ne revidira dosadašnji kurs, a pod kursom smatra flertovanje s tamnim stranama povijesti u svim državicama od Triglava do Đevđelije, što je, uz ostalo, prouzrokovalo strašno razognjištavanje, deindustrijalizaciju i skretanje s ispravne na pogrešnu stranu povijesti.
"Doveli smo se u jedno predrevolucionarno stanje koje ima dva ishoda: prvi je da budemo biološki derogirani tako što će područje bivše Jugoslavije biti naseljeno nekim drugim narodima i drugi ishod je da se masa ljudi koja je napustila svoje ognjište, usljed šovinizma i nacionalizma u Evropi i svijetu, vrati i bude snaga revolucionarnog prevrata", smatra profesor Bajrektarević.
Napominje da je to neizbježno ukoliko se hitno ne revidira dosadašnji kurs u svim zemljama od Triglava do Đevđelije.
"Svjedočimo opasnom flertu s jednom potpuno mračnom stranom povijesti, mada je jasan bio ishod svih nas kao antifašista i pobjedničke strane u Drugom svjetskom ratu, na osnovu čega smo baštinili taj međunarodni ugled koji smo imali", rekao je Bajrekterević.
Nema proširenja Evropske unije
Profesor Bajrektarević smatra da neće biti proširenja Evropske unije u skorije vrijeme i da bi trebalo da Bosna i Hercegovina i druge zemlje gledaju na sve četiri strane svijeta i izgrađuju svoje međunarodne odnose spram svih zemalja svijeta bez ikakve selektivnosti.
"Sramni su svi upitnici koji se nude. Upitnike koji se šalju BiH pola zemalja danas ne bi ispunilo. Bugarska i Rumunija, pa možda i Hrvatska, ne bi ušle u Evropsku uniju da im se pošalje takav upitnik. Uvijek se ljestvica podiže da se ne bi moglo ući. Unija nema tu spremnost", kategoričan je profesor.
Podsjeća da su se sva proširenja koja su se ticala bivših komunističkih zemalja, vodila tako što su prvenstveno ušle u NATO pakt.
"Eventualno možemo očekivati da će Albanija ili Makedonija biti 29. zemlja Evropske unije, ali da prije toga Sjeverna Makedonija uđe u NATO pakt. Premda je sve na bazi špekulacija. Evropa je iznimno zauzeta u vezi s temom Brexita koji stvara negativnu energiju. Troši se puno resursa. Epilog je, bilo da Britanija ostane ili ode, da se stvara jedan veliki negativni naboj, jedna frustracija usljed koje će se Unija morati oporaviti i pregrupirati", rekao je Bajrektarević.
Upozorava kako se Sjedinjene Američke Države povlače, zbog čega se razmažena Evropa ne snalazi.
"Amerika je vojno štitila ekonomski bogate zemlje Evrope. Ako pogledate mnoge zemlje koje su članice NATO pakta u Evropi, imaju po stanovniku puno bolji standard življenja nego Amerika. Jedna velika, ali ipak po stanovniku siromašna Amerika, davala je vojnu podršku bogatim zemljama u Evropi koje su se razmazile i koje su ušle u jednu vrstu ekonomskog egoizma, tako da su održavale vojno tu koheziju i jedinstvo. Sada, kada je Amerika umorna od prenapregnutosti i prisutnosti svuda po svijetu, i kada se povlači, EU jednostavno derogira tu koheziju i jedinstvo", kazao je on.
Prema njegovim riječima, Evropska unija mora pronaći sebe u vrijeme kada se rastočio Bliski istok i kada je nastalo mnogo propalih država, usljed čega su iznimno otežani odnosi s Rusijom pa dalje i s Kinom.
"Kada će u toj jednačini doći na red mali i komplicirani Zapadni Balkan, vrlo je upitno, ako će ikad doći. To nije izgovor domaćoj politici da ne radi ništa. Ona treba da se uključi i aktivno radi za svoju budućnost", poručuje profesor Bajrektarević.
Izbori za Evropski parlament
Profesor Bajrektarević ističe da je na izborima za Evropski parlament bilo dosta gužve i galame, a da poslije svega neće biti promjena nabolje.
"Najveći problem su dva segmenta: dugotrajno kohabitiranje klasičnog lijevog i klasičnog desnog centra ovapločeno u konzervativnim i socijaldemokratskim strankama u Evropi. One su čak na nacionalnom nivou u mnogim zemljama na vlasti. Ljudi su razočarani jer su to velike stranke koje je vrijeme prevazišlo i koje se teško rasformiraju. One brane status quo. Glasači zbog toga ili apstiniraju ili daju glas u revoltu. To su zapravo glasanja protiv. Onda se to očituje u porastu broja glasova kod takozvanih krajnjih periferija, lijeve ili desne", istakao je profesor.
Dodaje da je unutar toga problem socijaldemokratije ili klasične ljevice koja još od devedesetih ne može da se nađe.
"Iza klasične političke podjele, desne i lijeve, stoje formirane političke snage pa su jedni govorili da treba stvoriti više kapitala i da će kapital stvoriti rad, a drugi da treba stvoriti uvjete rada i zaštititi ga kako bi rad stvarao kapital. Prema tome se formirala klasična ljevica i klasična desnica. Od devedesetih godina su se političke snage unutar Evropske unije, pa i na nacionalnom nivou, u svakoj kritičnoj situaciji opredijelile i pomogle kapitalu. Radnici se osjećaju razočarano, napušteno, a veliki je pritisak na sindikate. Intenzivne radne djelatnosti su prebačene u Kinu i zemlje dalekog Istoka. Jednostavno, ta klasična ljevica, odnosno njihova glasačka baza je razočarana i onda ona flertuje s idejama koje nisu realne", upozorava on.
Napominje da krajnja desnica, populističke antievropske stranke i euroskeptici nisu ostvarili rezultate kakvi su se predviđali, ali da će svakako biti dovoljno da zagorčavaju život novom sazivu Evropskog parlamenta.
"To su posve opasni strateški ometači. U nizu zemalja oni nisu pobijedili, nisu formirali vladu. Ali kad imate stranku koja je druga ili treća po snazi u parlamentu, vi se, htjeli ili ne, morate prilagođavati novonastaloj situaciji. Isto tako: ne možemo tvrditi da u Bundestagu nema nikakve promjene ako imamo AfD koji sjedi u njemačkom parlamentu. Sama činjenica da su oni tu dovodi ostale stranke, naročito stranke kohabitirajuće velike koalicije, u poziciju da skreću dalje ka desnici. Tako da se odustaje od svih principa", rekao je profesor Bajrektarević.
Pronaći novu ljevicu
Profesor Bajrektarević poručuje kako je neophodno pronaći novu ljevicu da bi se našao centar.
"Povijest koju mi pamtimo kao Evropu prosperiteta, u kojoj svi žele da žive i kojoj se svi dive, je Evropa koja je našla pomirenje između socijalnog i privrednog, između rada i kapitala. Najbolje doba Evrope su pedesete, šezdesete i sedamdesete godine, kada je ona našla to povijesno pomirenje. Tada je počelo zlatno doba Evrope", kazao je on.
Napominje da će glasovi ići ekstremnoj desnici sve dok se ne pronađe nova paradigma ljevice, a što bi mogao biti univerzalni dohodak.
"Suština problema je jednostavna: ako ne želite izbjeglice, onda ih nemojte kreirati tako što ćete prestati intervenisati u zemljama i obarati njihove režime ili ako ne želite terorizam i njegove posljedice, onda nemojte učestvovati u terorizmu tako što nećete slati svoje trupe tamo, nećete prodavati svoje oružje tamo. Neke stvari su vrlo jednostavne", ističe profesor.
Prema njegovim riječima, izbjeglički val je izazvao izvjesne sumnje kod glasača u Evropi.
"Stvara se emotivni naboj gdje će manje obrazovani slojevi, odnosno više ljuti, a manje obrazovani, izaći na glasanje i dati svoj glas nekome ko im obećava zaštitu, čistoću, sigurnost... To je problem", zaključio je profesor Anis Bajrektarević.
