80 godina ustanka
1k

Antifašisti na Smetovima kod Zenice se prisjetili susreta s Titom i istinske borbe protiv fašizma

E. M.
Foto: E. M./Klix.ba
(Foto: E. M./Klix.ba)
Na Smetovima kod Zenice danas je obilježeno 80 godina od narodnog ustanka naroda BiH, a brojni stanovnici zeničke regije prisjetili su se, kako kažu, boljih vremena.

Na današnjem okupljanju je poslana poruka da antifašizam nikada neće nestati s ovih prostora iako postoje otpori toj ideji i djelu. Predsjednik SUABNOR-a Zeničko-dobojskog kantona Sretko Radišić je kazao da je sve manje iskrenih antifašista u koloni živih te da se antifašizam danas posmatra u evoluciji savremenog doba s maksimalnom tolerancijom.

"Podržavamo izmjene zakona visokog predstavnika za zabranu negiranja genocida, isticanja ratnih zločinaca, stavljanje naziva na javne ustanove. Život teče dalje i moramo ići u korak sa zivotom", kazao je Radišić.

Mnogi su se danas prisjetili anegodota kada su bili mlađi, kada je iskrena ideja antifašizma živjela na ovim prostorima i trenutaka koji su im ostali urezani u pamćenje. Zehrid Cigura iz Vareša dva puta se susreo s Josipom Brozom Titom koji mu je dodijelio i orden.

"To je bilo 1976. godine u Nišu, bio sam graničar i dobio sam orden koji mi je trebao uručiti Titov izaslanik. Međutim, tada je Tito bio u Nišu pa sam primio od njega orden koji volim više nego išta", kaže Cigura te nastavlja priču:

"Tada se vojnici nisu smjeli na ćelavo šišati. U međuvremenu, ja sam se ošišao i dobio sam kritiku od komandanta prije dodjele ordena. Kada sam se pozdravljao s Titom, kao sa sam u ruku uzeo pamuk, a ne njegovu ruku. Da li sam se uplašio, tako je to izgledalo, a drugi put sam ga vidio dvije godine poslije na Željezničkoj stanici u Zenici."

Zeničanin Ivan Bilić danas je kazao da se ne ponosi na vrijeme u kojem trenutno živi.

"Ovo je najsvjetljiji dan što se tiče Zenice, zeničkog kraja i Zeničana. Ponosim se na ovaj dan, ali se ne ponosim na ovo vrijeme", kratko je kazao Bilić.

Uz partizanske pjesme, crvene marame oko vrata i crvene zvijezde na Titovkama odata je počast poginulim borcima NOR-a, nakon čega je nastavljeno narodno slavlje i druženje.