Antifašisti u Mostaru odali počast narodnim herojima, šetnja gradom im zabranjena
Predsjednik UABNOR-a Mostar Sead Đulić je govoreći o 14. februaru i navršavanju 75 godina od kada su partizanske jedinice pobjedonosno ušle u Mostar i gradu donijele slobodu kazao kako je obilježavanje ovog datuma danas potrebnije nego ikada zbog ukupne situacije u cijeloj zemlji, pa i u gradu.
Očuvanje BiH
"Neofašizam buja na sve strane, od Predsjedništva države do strukture vlasti, mi imamo neofašističke pojave i neofašistička djelovanja, a zapravo jedini garant očuvanja svih različitosti u jedinstvu ove zemlje je ta ideja antifašizma. Umjesto da se okupimo oko toga, potomci onih koji su '45. poraženi i njihovi sljedbenici danas zapravo prave reviziju historije", kaže Đulić.
Da nije bilo 1943. i stvaranja ZAVNOBIH-a i potvrde na AVNOJ-u, kako naglašava, ne bi BiH ušla u Jugoslaviju kao republika.
''Ušla bi kao pokrajina eventualno Srbije ili bi bila podijeljena između Hrvatske i Srbije i mi danas ne bismo mogli govoriti o BiH, nego bismo bili građani nekih drugih država. Ako ništa zbog toga se moramo sjećati svega toga'', ističe Đulić
Naglasio je kako je Mostar antifašističkoj borbi dao više nego bilo koji grad pojedinačno, ne u BiH, nego u Jugoslaviji.
''Ko ima pravo da se odrekne svakog osmog stanovnika ovoga grada koji je dao život. Nema porodice koja je tu posljednjih 80 godina, koja nema mrtvog za slobodu 1945. Ako ništa drugo, trebamo se sjećati nama bliskih'', kaže Đulić.
Antifašisti se, kako je naglasio, ne dijele na narode te je dovoljno otići na Partizansko groblje i pročitati imena pa će se vidjeti da nema naroda koji je živio na području Jugoslavije, da nema svog predstavnika na Partizanskom spomen-groblju koje je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH.
Briga o očuvanju spomenika
No brigu, kako naglašava, niko ne vodi, iako je očuvanje prema zakonu u nadležnosti Federalne vlade BiH, a grad je tu da pripomogne.
''Federalna vlada ne čini ništa po pitanju očuvanja, kao ni o drugim spomenicima, na Vracama u Sarajevu, koje vide, a ne da rade u Mostaru, jer i oni i njihovo antifašističko opredjeljenje su deklarativni, jer ako premijer dođe na Partizansko spomen-groblje i kaže 'partizani su se borili protiv antifašista i u toj borbi pobijedili', onda mi nemamo šta razgovarati i nije lapsus, jer se ponavlja'', naglašava Đulić.
To je, kako ističe, koncept i ideja vlasti, srušiti sve da bi se pobijeđeni '45. proglasili antifašistima.
''Oni su sljedbenici tih ideologija, neko više, neko manje'', ustvrdio je Đulić navodeći kako je takav odnos predstavnika vlasti pokazan i ove godine prema antifašistima u Mostaru.
Zabranjena šetnja gradom
Ističe kako su im prije dva dana u policiji kazali kako neće biti nikakvih problema za planiranu šetnju i obilazak Partizanskog spomen-groblja, da bi im jučer javili telefonom, bez obrazloženja, da se defile ne može održati i da će ih provesti autobusima.
''Ovim gradom svi od onih koji veličaju presuđene ratne zločince, onih koji se skupe pa mogu da šetaju i da psuju, onih koji ruše državu, do navijačkih skupina, svi mogu slobodno da hodaju ulicama ovog grada, samo antifašisti ne mogu. Mi ćemo očito 'uznemiriti one druge', ali ja se pitam koji su to drugi koje antifašisti mogu uznemiriti. Ako ih mi uznemiravamo, pa to i hoćemo, jer nisu s nama, nisu za ovu državu, oni ruše državu, ali hoćemo se o tome očitovati nakon još nekih saznanja. Ti ljudi koji u koloni dvije hiljade antifašista ne daju da dođu na groblje u mirnoj šetnji trebaju se upitati na kojoj su strani'', kazao je Đulić.
Takvim ljudima, kako poručuje, ruše državu i treba im zabraniti javni rad.
''Taj ministar unutrašnjih polova ne može biti moj ministar, jer mi ne da na groblje otići. Kako bi se ljudi koji idu na Dan mrtvih ili Dan šehida osjećali da ih tako sprovode pod policijskom opremom, da polože cvijeće i odaju počast mrtvima. To je nedopustivo i necivilizacijski'', poručio je Đulić.
Park Residence poprima završne obrise: Privedene kraju ključne građevinske faze
