Antikorupcijki kapaciteti: Najgori sud u Bihaću, najsposobniji VSTV i Sud BiH
"Izvještaj je rezultat treće godine implementacije projekta 'Izgradnja integriteta i jačanje anti-korupcijskih praksi u sektoru sigurnosti – ACroSS', koji finansijski podržava Evropska unija. Zahvaljujemo se Evropskoj uniji koja je svojom podrškom omogućila realizaciju projekta te ujedno i značajno podržala izgradnju kapaciteta civilnog društva u cilju borbe protiv korupcije u BiH" kaže Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.
CSS je razvio metodologiju za procjenu otpornosti sigurnosnog sektora na korupciju u javnim nabavkama i na osnovu iste treću godinu vrši ovu procjenu. U ovogodišnjem izvještaju predstavljene su analize antikorupcionih kapaciteta 20 institucija pravosudnog sektora s različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, na osnovu kojih su utvrđeni i njihovi antikorupcioni indeksi. Antikorupcioni indeks, od najnižeg 1 do najvišeg 5, predstavlja numeričku vrijednost antikorupcijskih kapaciteta institucija u pet oblasti: planiranje javnih nabavki, sprovođenje postupaka javnih nabavki, dodjela ugovora i izvještavanje, izvršavanje ugovora te kapaciteti institucije za sprovođenje postupaka javnih nabavki.
Projekt koordinator, Sanjin Hamidičević, naglašava da su "prethodna dva izvještaja razmatrana od svih institucija sigurnosnog sektora i Agencije za javne nabavke BiH te je primjećeno da su institucije prihvatile određene preporuke i da je napravljen iskorak u transparentnosti i jačanju antikorupcijskih kapaciteta institucija."
Najbolje ocijenjene institucije su sa državnog nivoa vlasti: Visoko sudsko i tužilačko vijeće, Sud Bosne i Hercegovine i Ustavni sud BiH. Ove institucije su imeđu ostalog usvojile unutrašnje pravilnike za provođenje javnih nabavki, imaju viši nivo transparentnosti u pogeledu objavljivanja podataka na svojoj internet stranici, ali su i institucije čiji su službenici prošli edukaciju za službenike za javne nabavke koju organizuje Agencija za javne nabavke BiH i koju će službenici svih institucija u narednom periodu pohađati.
Od pravosudnih institucija za koje je vršen monitoring, najnižu ocjenu je dobio Kantonalni sud u Bihaću. Manjak transparentnosti u objavljivanju planiranih nabavki, nepostojanje internih akata kojima bi se regulisalo istraživanje tržišta i provođenje postupaka, kao i ne objavljivanje Obrasca za praćenje realizacije ugovora, su između ostalog razlozi za ovako nisku ocjenu ove institucije.
Ptema studiji, Općinski sud u Mostaru se nalazi na predzadnjem mjestu analiziranih institucija iz istih razloga kao i Kantonalni sud u Bihaću. Pozitivno je što je ova institucija dio centralizovanih javnih nabavki koje provodi Vlada Herecegovačko-neretvanskog kantona, međutim to je, kao i druge institucije, ne smije spriječiti da osigura veću transparentnost u pogledu nabavki koje se nabavljaju za njene potrebe putem centralizovanih nabavki. Također, nepristupačnost dokumentima na internet strani Vlade HNK, kao ugovornog organa koji provodi centralizovane nabavke, kao i ne objavljivanje Obrasca za praćenje realizacije ugovora su među razlozima niskog antikorupcionog indeksa Općinskog suda u Mostaru.
Kao i prethodnim monitoringom, uočeno je da institucije većinom djeluju u okviru zakonskih obaveza vezanih za javne nabavke. U znatnom broju slučajeva primjetno je da nisu obezbijeđeni dodatni uslovi za jačanje odgovornosti, transparentnosti i povjerljivosti na šta ih, istina, i ne obavezuju odredbe Zakona, ali bi u konačnici doprinijele većem povjerenju u proces javnih nabavki. Zajedničkom analizom procjene pet oblasti za 20 institucija sektora pravosuđa, kao i do sada, uočava se da su institucije najbolje ocijenjene u oblasti 'Izvršenje ugovora'. Takav rezultat je ostvaren smanjenjem, odnosno ukidanjem prakse potpisivanja aneksa ugovora, kao i uvođenjem mehanizama kontrole kvalitete isporučene robe, odnosno izvršenih usluga i radova.
Prema CSS-u, najlošije ocijenjena oblast je "Kapaciteti sigurnosne institucije za sprovođenje postupaka javnih nabavki" što je rezultat nepostojanja adekvatnih kapaciteta, kao i imenovanja jedne stalne komisije za javne nabavke. Ova pojava se može objasniti činjenicom da se radi o manjim ugovornim organima, sa nabavkama nižih vrijednosti, koji većinu nabavki provode putem direktnog sporazuma. Također, tu se nalazi i razlog niske ocjene za oblast "Sprovođenje javnih nabavki".
Kako zaključuju, problematično je što određene institucije nisu objavile Obrazac za praćenje realizacije ugovora, a što je zakonska obaveza. Također, samo mali broj institucija je interno regulisao provođenje procedura vezanih za javne nabavke ili su usvojeni pravilnici koji se tiču određene procedure.
Izvještaj je dostupan ovdje.
