Apstinenti, koji su na kraju ipak odlučili izaći, definirali su rezultat izbora
Kretanje procjene izlaznosti poslije 1. septembra pokazuje da je procijenjena izlaznost bila najniža u drugoj trećini kampanje i kretala se blizu 40 posto početkom zadnje sedmice kampanje, kada je evidentirana zabrinjavajuće niska procjena izlaznost (43 posto). No evidentno je i kranje pozitivan skok (na 51posto u FBiH), koji se dogodio u zadnja 2 dana pred izbore.
Ovaj skok izlaznosti u zadnjim danima mogao bi se vezati na nekoliko događaja. Prvi od mogućih razloga su protesti građana u slučaju pravda za Davida, i pravda za Dženana, a drugi mogući razlog, koji utječe na veću izlaznost posebno lijevo orijentiranih građana, je direktno miješanje susjednih zemalja na izbore u BiH. Politički lideri susjednih zemalja javno su u Mostaru i Banjoj Luci, podržavali preferirane kandidate.
"U Valiconu smo imali jasne istraživačke ciljeve za potrebe izbora u BiH, a to je najvećim dijelom praćenje trendove kroz cijeli tok jednomjesečne izborne kampanje i migracijska analiza kroz post-poll istraživanje zadnji par dan prije i odmah nakon izbora kako bi objasnili rezultate i utvrdili da li je bio taktičkog glasanja", poručuju iz Valicona te nastavljaju.
"Kada gledamo kretanje rejtinga po danima jasno se vidi nekoliko važnih detelja. Prvi, birači Šefika Džaferovića i SDA su kroz vrijeme dosta stabilni, njegovo pojavljivanje ili izostanak sa javnih televizijskih debata ne utječe mnogo na njegovo dosta stabilno biračko tijelo. S druge strane, SDP-ov kandidat, nakon prvosedmičnog pada koji je, čini se barem po datumima kada je zabilježen, rezultat nepojavljivanja u prvim debatama, bilježi jasan uzlazni trend. Nakon prve sedmice kampanje evidentirali smo konstantan rast, a na samom kraju se izjednačio sa protukandidatom. Treći kandidat za člana predsjedništva iz reda bošnjačog naroda, gospodin Fahridin Radončić kod kojeg se, za razliku od gospodina Bećirovića, vidi silazni pravac u podršci birača - nije uspio kapitalizirati prvobitni potencijal koji se dao izmjeriti. Čini se da debate, pojavljivanje ili ne u njoj i sam kvalitet debatiranja, imaju dosta snažniji utjcaj na kandidate 'izazivače' i kandidate lijeve orijentacije", naglašavaju.
Kada gledamo takmičenje među kandidatima iz reda hrvatskoga naroda može se reći da kroz praćenje rejtinga sve do zadnjih par dana nismo mogli zabilježiti veliku razliku između dva glavna kandidata za člana predsjedništva iz reda hrvatskog narod, gospodina Komšića i gospodina Čovića. U zadnjim danima se primjeti značajan skok u razlici između ova dva kandidata. Kroz post-poll istraživanje vidimo da se generiranje glasova gospodina Komšića dešava od petka i ide iz pravca apstinenata a ne sa prelascima glasača drugih kandidata. Apstinenti su se značajno uključivali u glasački proces i to u zadnja dva dana, od zadnjeg petka u kampanji.
Ne iznenađuju mnogo podaci, ovaj povrat iz apstinecije dešavao se najvećim dijelom u trenucima kada su se više pojavljivali “izmi”, etno, nacio ali i odmah prije i poslije građanskih protesta.
Najvjerovatnije je sve to imalo za posljedicu jači odgovor građanskog. Kada uz to pogledamo koliko je osvojio DF i Naša stranka, koliko je osvojio Denis Bećirović i SDP, vidi se da se tu zapravo djelimično radi i o podršci ideji, a nije toliko plod taktičkog glasanja koje je usmjereno protiv nekog.
Puno je više migracija bilo iz "neće izaći na izbore" prema kandidatima, nego između samih kandidata. Došlo je dakle do mobilizacije birača u posljednjim danima kampanje, što je utjecalo na krajnju izlaznost ali i sam rezultat. Uvijek kada imamo slučaj da izlaznost bude veća od predviđene to bude zbog veće aktivacije glasača lijevih orijentacija, te urbanih mlađih glasača, zaključak je Valicona.
