Arapović: Bojkot rada državnog parlamenta može dovesti do blokade vlasti, evropskog puta, reformi...

Arapović kaže da revizije tužbe BiH protiv Srbije i bojkot državnog parlamenta nemaju dodirnih tačaka. Prema njegovim riječima, ukoliko dio zastupnika Parlamenta BiH smatra da se vuku neustavni ili nezakoniti potezi od bilo kojeg nosioca vlasti, postoje nadležne sudske instance za ovu sumnju.

"Teoretski, bojkot rada je djelom legitimno sredstvo političke borbe koju opozicija u RS-u, kao i koalicija Domovina, redovno koriste, mada je to češće simptom nemoći i simbolička gesta, a ne način da se bilo koji problem riješi", izjavio je Arapović.

Politolog smatra da otkazivanje sjednice Predstavničkog doma nije blokada, već dogovoreno odgađanje sjednice uz saglasnost sedam od osam članova proširenog kolegija Doma.

"Nije tačno da se sjednica nije mogla održati i da se nije moglo legitimno odlučivati. Kvorum znači prostu većinu od ukupnog broja zastupnika, čak i prilikom glasanja. Dakle, i bez 14 zastupnika iz RS-a sjednice se mogu održavati i može se odlučivati o tačkama dnevnog reda. Poslovnička i ustavna obaveza zastupnika jeste prisustvo sjednicama i učestvovanje u odlučivanju. Bojkot zakazane sjednice je protuustavno djelovanje i akt političkog desanta na proceduru. Ipak, mislim da rad bez trećine zastupnika nije način rješavanja ovog, iako vještački proizvedenog, problema. To bi samo dodalo ulje na vatru ovoj izmišljenoj krizi, što neki i priželjkuju. Rad državnog parlamenta ne treba biti talac političkih obračuna izvan opsega rada ove institucije. To bi u budućnosti dalo legitimitet svakome da svoje političke želje i ambicije ostvaruje blokirajući najviši zakonodavni organ u zemlji", smatra Arapović.

Na pitanje šta bi za funkcioniranje vlasti u BiH značila revizija tužbe BiH protiv Srbije, naš sagovornik kaže da je BiH već nanesena nemjerljiva šteta kampanjskim, neprofesionalnim i političkim pristupom krupnom pitanju kao što je revizija.

"Jednako su neopravdane i pretjerano ostrašćene reakcije na tu ideju iz drugog entiteta. Šta god da bude krajnji potez bošnjačkog establišmenta, proizvest će ozbiljne rane na kolektivnom etničkom tkivu, ali i konflikte. Ili unutar bošnjačkog korpusa, ili između političkih predstavnika Bošnjaka i Srba, kao i Bosne i Srbije. Posebno u ovom vremenu prenapregnute političke situacije, važnosti relaksacije političkih i etničkih odnosa te fokusiranja na reforme i evropski put. Kao da se sinhronizirano iz tri tabora vodećih stranaka radi sve da se ne uradi ništa na unutrašnjoj koheziji, provedbi reformi i sticanju kandidatskog statusa za Evropsku uniju (EU)", smatra Arapović.