Arapović: Dužnička spirala tjera investicije, Reformska agenda ne daje rezultate
"U ove dvije oblasti ne bilježimo velike rezultate. Iako na tržištu rada nakon mnogo godina bilježimo zaustavljanje negativnih trendova, odnosno rast stope zaposlenosti i pad stope nezaposlenosti i dalje je to vrlo nisko i kreće se u intervalu od 2 do 3 posto. S druge strane, poslovno okruženje, odnosno ambijent za privlačenje domaćih i stranih investicija nije nimalo dobar. Od političke stabilnosti i vladavine zakona direktno zavise investicije i mi bilježimo drastičan pad direktnih stranih investicija", poručio je Arapović.
U prošloj godini, prema nezvaničnim pokazateljima, bilježi se tek stotinjak miliona direktnih stranih investicija u BiH, što će biti ispod jedan posto BDP-a. Prosječan godišnji nivo proteklih pet godina bio je blizu tri posto.
Stvorena armija nezaposlenih
"Dakle, politička nestabilnost, stalne tenzije, proizvodnja političkih kriza i obračuni među političkim akterima tjeraju investicije i prave poslovni ambijent složenijim nego što je bio. Sporadično ukidanje administrativnih barijera ne pomaže poboljšanju poslovnog ambijenta, a s druge strane čak svjedočimo da nema rasterećenja privrede, već naprotiv - uvode se novi porezi, fiskalni i parafiskalni nameti, što u konačnici ne doprinosi poboljšanju ambijenta za poslovanje, ne doprinosi ambijentu za otvaranje novih radnih mjesta ni standarda radnika i svih koji to žele biti, a oni su ustvari armija nezaposlenih", kazao je Arapović.
Istakao je da u CCI-u žele skrenuti pažnju s fingiranih, vještački proizvedenih političkih kriza na reforme koje Bosni i Hercegovini nasušno trebaju.
"Samo reforme ovu zemlju mogu spasiti iz sunovrata ka kojem ide i zbog političkih, finansijskih i ekonomskih i socijalnih razloga. Ne želimo dozvoliti da politička debata, koja je ustvari kakofonija, nadvlada primarni interes ovog naroda, a to je provođenje reformi koje su jedine garancija opstanka i zemlje i ljudi u njoj", istakao je.
Uputio je poruku vladama i parlamentima, političarima i građanima da nipošto ne dozvolimo da nas političke teme vrate dvije godine unazad.
Borba s vjetrenjačama
"Nekakav uspjeh na realizaciji Reformske agende je napravljen i najmanje što nam sada treba je vraćanje cijele ove priče na početak i borba s vjetrenjačama koja je više u vezi s prošlošću nego s budućnošću", poručio je Arapović.
Prokomentarisao je i Prednacrt zakona o doprinosima i porezu na dohodak koji će se danas naći na dnevnom redu Ekonomsko-socijalnog vijeća.
"Tri četvrtine mjera iz Reformske agende su iz oblasti poslovne klima i javne finansije. Efekat je vrlo loš. Javne finansije su u lošijem stanju nego prije godinu-dvije, a poslovna klima nazaduje. Najbolji dokaz za to je stanje stranih investicija. Dakle, nominalno provođenje mjera iz Reformske agende ne znači nužno i uspjeh. Mora se obratiti pažnja na efektivnost, odnosno djelotvornost tih mjera i ako one daju očekivane rezultate, moramo ih korigirati. Moramo ažurirati Reformsku agendu i proizvesti rezultate. Nije spisak mjera bitan građanima, nije dokaz da radimo prave stvari, a dokaz za to je proteklih 18 mjeseci. Imamo strašan problem s nekontroliranim enormnim zaduživanjem koje pravi dužničku spiralu protiv koje se svi moraju izboriti i o kojoj moramo glasno i jasno govoriti. Ona tjera investicije zato što nema stabilnog finansijskog, ekonomskog i socijalnog prostora. I drugo, predmetni zakon će biti diskutiran na ESV-u. Poslodavci izražavaju negodovanje, prije svega principijelno. Doneseno je najmanje 10 novih nameta, neki se odnose na poslovanje, a neki na sam rad", podsjetio je program menadžer CCI-a.
Poslodavci i radnici bez motiva
Reformska agenda je imala za cilj da popravi ambijent za poslovanje tako što će rasteretiti davanja za državu - fiskalna, parafiskalna i doprinose.
"Ništa se od ovog nije desilo. Uprkos tome, dešavaju se novi nameti. Svaki novi korak Vlade, uključujući i ovaj zakon, treba ići ka rasterećenju privrede. Samo rasterećenje privrede bit će motivacija poslodavcima da otvaraju radna mjesta i da više plaćaju rad. Poslodavci sada nemaju motiva da reinvestiraju, a radnici nemaju motiva da više rade jer neće biti više plaćeni. Svaka razlika ustvari na kraju ide ili u budžet ili u profit vlasnika kapitala", kazao je, između ostalog, Arapović.