Arhiv BiH četiri mjeseca nakon paljenja: Crnilo zidova, smrad izgorjelog papira i vlage

"Na naš poziv su odgovorile kolege iz Češke. Došao nam je profesor Đurović, stručnjak za konzervaciju i restauraciju arhivske građe i stručnjaci iz italijanskog nacionalnog instituta koji su pregledali evakuisanu građu. Dali su nam preporuke, šta treba raditi da se najveći dio arhivske građe spasi. Mi smo ih prihvatili, ali nemamo potrebne opreme, prostora ni materijala. Snalazimo se kako znamo. Vraćen nam je prostor koji je koristio Federalni arhiv. Nakon njihovog iseljenja, počeli smo u te depoe skladištiti evakuisani materijal", rekao nam je direktor Vržina.

U pomoć uposlenicima Arhiva su priskočile i kolege iz zemalja cijelog regiona, a u kontaktu su i sa stranim institucijama. Jedini i osnovni cilj je smanjiti štetu, koja se ničim ne može izmjeriti.

"Ostvarili smo dva projekta pomoći, sa ambasadom Češke kada nam je dostavljen veći broj kutija koji nam je potreban za arhiviranje, a ponudili su nam i da naša dva uposlenika educiraju o spašavanju materijala, tako da oni uskoro idu u Prag. Pomoć nam je uputio i državni arhiv Švedske. Njihovo osoblje je ovdje boravilo dva dana i nakon prezentacije detaljnog izvještaja odlučeno je da se pomogne u smislu kupovine opreme za zaštitu građe. Ta oprema će biti u vrijednosti 50.000 švedskih kruna. Donirali su nam i aparate za isušivanje i digitalni aparat za snimanje materijala. U komunikaciji smo i sa turskom agencijom TIKA koja će nam pomoći u smislu opremanja depoa adekvatnom opremom. Dobili smo i pomoć UNESCO-a. Nabavili su nam 10 ventilatora za sušenje arhivske građe, a dobili smo i dva aparata za isušivanje materijala", ispričao je Dušan Vržina.

Crni zidovi, praznina i kamenje

Šteta u Arhivu BiH je nenadoknadiva i ne postoji način da se vrate dokumenti čuvani godinama. U depou koji se nalazi pored svečanog ulaza u zgradu Predsjedništva BiH su ostali samo crni zidovi i nekoliko "eksponata", kamenje kojim je razbijen prozor, nakon čega je ovaj depo i zapaljen. U ovom prostoru ni danas nema svjetla, vidi se samo crnilo. U njemu je bila smještena najvrednija građa i najvredniji fondovi s kojima je Arhiv raspolagao.

To je Zbirka poklona i otkupa, Zbirka personalnih dosjea, fond Doma za ljudska prava BiH u kojem je 40.000 dosjea, zatim mikrofilmovi iz raznih arhiva, kopije iz bečkih arhiva, dokumentacija Komisije za utvrđivanje ratnih zločina iz Drugog svjetskog rata, arhiv koji se odnosi na Višu sudačko-šerijatsku školu u BiH...

Đuro Jurišić, arhivski tehničar, nam je pokazao sve prostorije u kojima je smještena evakuisana građa, a smještena je gdje god je bilo slobodnog prostora.

Nedovoljno opreme, prostorija i osoblja

Ušli smo jednu prostoriju u kojoj sjede tri uposlenice Arhiva sa maskama na licima, jer režu izgorjele dijelove materijala, čuvajući svako slovo koje se imalo vidi ispod žutila kojim je papir prekriven nakon paljenja. Nažalost, nema dovoljno prostorija, opreme i osoblja koje bi što prije pregledale arhivsku građu, odrezale oštećeno, složile u kutije i vratile na sigurno mjesto.

Nakon što smo prošli hodnike koji su zatrpani, sišli smo u prizemlje. Miris vlage zaudara već na stepenicama. Tu se nalazi 18 depoa, a u nekoliko je, prilikom gašenja požara prošla voda koja je pokvasila arhivsku građu. U tim depoima se nalazi periodika, vrijedni časopisi, magazini i knjige kojih nema nigdje u BiH.

Taj materijal je prvo potrebno negdje izmjestiti i tek onda pristupiti isušivanju i prepakivanju u arhivske kutije kojih nedostaje. Nažalost, zbog podzemnih voda i velike količine vlage na nekim materijalima se vide gljivice koje je potrebno što hitnije adekvatno ukloniti kako šteta ne bi bila još i veća.

I Đuro Jurišić nam je rekao da je prioritet sanacija i opremanje depoa, kako bi nastavili sa čuvanjem arhivske građe, a njegova procjena je da će ovim tempom trebati i pet godina kako bi se sav materijal vratio na police depoa Arhiva BiH.

Procjenu o šteti su napravili stručnjaci iz komisije za očuvanje spomenika i sudski vještak koji je procijenio građevinsku i štetu u opremi. Šteta je procijenjena na oko 400.000 KM.

Napravljeni su izvještaji koji su poslani Vijeću ministara i nadležnim institucijama, a prema tim izvještajima je upućen zahtjev Vladi FBiH da se iz budžeta izdvoje sredstva za sanaciju. Kada će to biti, ne znamo, ali je sigurno da je svaki sat važan. Potrebni su ljudi, oprema, prostor i dobra volja da se sačuvaju neprocijenjivo vrijedni dokumenti koji su čuvani u Arhivu.

Nažalost, tog 7. februara, oni koji su bacili kamen i vatru na zgradu Predsjedništva, vjerovatno nisu znali da je tu smješten Arhiv BiH. Da jesu, možda bi danas sjedili u maloj čitaoni Arhiva i istraživali prošlost naše Bosne i Hercegovine.