Arnaut: Dobit Centralne banke manja za 62 posto, a broj uposlenih porastao za više od pet posto
Pozvali su Predsjedništvo Bosne i Hercegovine da imenuje kompetentnog i odgovornog guvernera koji će raditi transparentno.
Ovaj poziv su uputili uzimajući u obzir, kako su naveli, izuzetno loše rezultate rada aktuelnog guvernera Centralne banke Senada Softića koji su, kako su naveli, izašli na vidjelo tokom parlamentarnog razmatranja izvještaja ove institucije od strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Prosječna godišnja dobit banke u petogodišnjem periodu koji je prethodio Softićevom mandatu (2011-2015.) iznosila je, kako su istakli, 35 miliona KM i niti u jednoj od navedenih godina nije pala ispod 30 miliona.
"Već u prvoj punoj godini Softićevog mandata, dobit je pala na 14 miliona KM, te je, osim djelomičnog rasta u 2019. uzrokovanog prodajom vrijednosnih papira, nastavila padati u svakoj narednoj godini. U 2018. dobit je pala na samo osam miliona, u prošloj i ispod tog iznosa, te prosječna godišnja dobit u Softićevom mandatu iznosi tek 13 miliona KM", naglasili su u NS-u.
Ove podatke komentarisao je parlamentarac Arnaut.
"Iako je gospodin Softić ove katastrofalne rezultate tokom parlamentarne rasprave pravdao 'nepovoljnim stanjem' na svjetskom tržištu, nije učinio ništa da se takvom stanju prilagodi. Naprotiv, iako broj uposlenih u Centralnoj banci nije rastao u petogodišnjem periodu prije Softićevog mandata, nova upošljavanja su krenula već u njegovoj prvoj godini i do danas nisu prestala", kazao je.
Prema riječima Arnauta, iako je u svom mandatu zabilježio prosječan pad dobiti od 62 posto, Softić je povećao broj uposlenih za više od pet posto.
"Šta više, Softićeva tvrdnja na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine da loše ekonomske posljedice 'svi trpe' se očito ne odnosi na njega jer je s osnovnom plaćom od više od 8.000 KM daleko najbolje plaćeni rukovodilac neke institucije na državnom nivou. Idući na listi je predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, sa čak 2.000 KM manje. Softićeva tvrdnja da je 'on svoju platu naslijedio' gubi smisao kada se u obzir uzme da je naslijedio i dobit od 35 miliona KM, ali da ta dobit sada iznosi samo 7,9 miliona", naglasio je.
Tvrdi da Softić nije tokom parlamentarne rasprave odgovorio na pitanje zašto mu je trebalo tri godine da teret negativne kamatne stope prenese na komercijalne banke, što još nije do kraja završeno, na što je upozorio i Međunarodni monetarni fond (MMF) u svom izvještaju za 2020.
"Konkretno, Centralna banka je u periodu od 2016. do 2019. plaćala duplo veću negativnu kamatnu stopu za sredstva koja je držala van zemlje nego što je naplaćivala domaćim komercijalnim bankama za sredstva iznad obavezne rezerve koje su iste čuvale u Centralnoj banci. Tek u 2019. Centralna banka je počela prebacivati svoj cijeli trošak na lokalne banke, nakon što je već napravljena značajna šteta", ukazao je Arnaut.
Kako je potcrtao, Centralna banka također ima omjer ulaganja u gotovinu u odnosu na vrijednosne papire obrnut u odnosu na uporedne zemlje sa valutnim odborom, što dovodi do manjih prihoda Centralne banke u odnosu na takve banke.
"Bolja produktivnost tih uporednih banaka je također vidljiva iz činjenice da iste u prosjeku imaju duplo veću aktivu po uposlenom od Centralne banke. Konačno, prosječna neto plata po uposlenom u Centralnoj banci je daleko iznad prosjeka plata u komercijalnim bankama, ali i srodnim institucijama u javnom sektoru", istakao je.
Na osnovu spomenutog Arnaut je zaključio da je, kako je naveo, jasno da Softić ne obavlja ovu funkciju u skladu sa njenom važnošću, te da je neophodno da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje novog guvernera po isteku Softićevog mandata u augustu.
Smatra da je ovo pitanje od strateškog interesa za Bosnu i Hercegovinu i da stranačka kadroviranja, kako je ukazao, ne smiju igrati bilo kakvu ulogu kod imenovanja takvog značaja, saopćili su iz Naše stranke.