Arnaut o deportaciji zatvorenika iz SAD-a: Može se desiti da neki budu slobodni u BiH, ali to nije nužno opasno
Prvu grupu čine Džemal Pujagić, Aladin Muminović, Siniša Elkaz, El Shaer Hany, Muho Ahmetović i Denis Kljunić, a oni su prioritet jer su u pitanju zatvorenici, koji zbog različitih razloga služe zatvorske kazne u SAD-u.
Oko ovih deportacija postoji nekoliko neodgovornih pitanja, a u komentaru za Klix.ba, ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut je razjasnio neke nepoznanice.
Prvenstveno, u kontekstu njihovog dolaska u BiH, postoje dvije mogućnosti - da bude riječ o "transferu zatvorenika" ili o "ekstradiciji", ili "izručenju".
Arnaut kaže da će za svaku od 181 osobe vrijediti specifična pravila, te da se ne može govoriti u kontekstu cijele grupe.
"Ako je za neke od njih BiH tražila izručenje, onda se primjenjuje sporazum o izručenju, odnosno ekstradiciji. Ako se radi o osobama koje nisu državljani SAD, a izdržavaju kazne za krivična djela, govorimo o potencijalnom preuzimanju zatvorenika sa obavezom da ostatak kazne odsluže u BiH. Konačno, potencijalno tu ima ljudi koji su jednostavno prekoračili vrijeme dozvoljenog boravka u SAD i podliježu deportaciji iz SAD, odnosno readmisiji u BiH", kaže Arnaut.
Ističe da "ni u jednom slučaju ne može biti poteškoća."
"Za izručenja imamo bilateralni ugovor, a po pitanju readmisije naša zemlja nije na listi država koje je SAD identifikovala kao nekooperativne ili potencijalni rizik. Na toj listi su samo tri evropske zemlje, konkretno Rusija kao nekooperativna, a Ukrajina i Sjeverna Makedonija kao rizične", pojasnio je on.
Ambasador naše zemlje u Njemačkoj je također podsjetio na prijašnje slučajeve izručenja osoba koje se nalaze u SAD-u na zahtjev naše zemlje, citirajući sporazum s početka 20. vijeka.
"Država smo nasljednica Sporazuma o ekstradiciji iz 1908. godine između SAD i Kraljevine Srbije, koji je prvo naslijedila Jugoslavija (kako Kraljevina, tako i SFRJ), a potom i mi po osamostaljenju. To su i naši i američki sudovi prihvatili kao pravnu činjenicu u nizu predmeta tokom protekle dvije decenije",
Najveću zabrinutost u javnosti izazvao je potencijal da pojedinci koji su u SAD-u služili zatvorske kazne budu slobodni građani po povratku u BiH. Arnaut kaže da je to moguće, ali samo u nekim slučajevima.
"Ovisno od svakog pojedinačnog slučaja, to nije nužno opasno. Ako govorimo o ljudima koji su jednostavno prekoračili vrijeme dozvoljenog boravka u SAD, to nije krivično djelo po našem zakonu i nema problema da oni budu slobodni. Svakako da naši pravosudni organi trebaju paziti na ljude koji su potencijano osuđeni za ozbiljna krivična djela i poduzeti sve propisane mjere u takvim slučajevima", rekao je Damir Arnaut za Klix.ba.
Podsjetimo, od 20. januara, kada je inaugurisan Trump, započela je velika operacija deportacija koju provodi agencija za imigracionu politiku (ICE), na direktnu naredbu novog predsjednika SAD-a.
Takmičar ispao iz kviza "Tko želi biti milijunaš?" zbog pitanja iz demografije: Znate li odgovor?
Pjanić o životu u Rusiji: Imam divan život u Moskvi, istražio sam grad i sve mi se sviđa
