Predsjednik CIK-a
154

Arnautović: Do 19. maja mora se osigurati novac za izbore, dijaspora se može prijaviti online

F. H.
Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (Foto: I. Š./Klix.ba)
Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (Foto: I. Š./Klix.ba)
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) danas je donijela odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora 2022. godine. Tim povodom je održana press konferencija na kojoj su o odluci govorili članovi Centralne izborne komisije.

Predsjednik CIK Suad Arnautović je u svome obraćanju naglasio kako je Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcioniše sa zakonom i sa izborima, te je postavio pitanje da li je nekim političkim snagama krajnji cilj da Bosna i Hercegovina prestane funkcionirati kao demokratska država.

Podsjetio je kako se u BiH još uvijek biračko pravo za Predsjedništvo BiH, Dom naroda, predsjednika i potpredsjednike RS-a, predsjednika i potpredsjednike FBiH temelji na etinictetu i entitetu.

"To je segregacijski ekskluzivitet po kojem vas etnicitet i vaše mjesto življenja determinira vaše ljudske slobode. To je neprihvatljivo diskriminatorno političko razdavajnje birača", rekao je Arnautović.

Pojasnio je da je Centralna izborna komisija BiH osnovana na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma te je poručio da se radi o dezinformacijama da bi neka druga izborna komisija mogla održati izbore

"Ovom prilikom želim istaći da u BiH samo Centralna izborna komisija ima odgovornost za provođenje izbora", podvukao je Arnautović.

Vlado Rogić, član CIK-a (Foto: I. Š./Klix.ba)
Vlado Rogić, član CIK-a (Foto: I. Š./Klix.ba)

Predsjednik CIK-a pojasnio je da nadležnosti Izborne komisije entiteta odlučuje Centralna izborna komisija BiH u skladu sa zakonom i nijedan drugi organ osim CIK-a ne može donositi odluke o održavanju izbora,

"Nadležne institucije sredstva za provođenje izbora moraju osigurati 15 dana od raspisivanja izbora. U ovom slučaju do 19. maja" rekao je Arnautović i dodao da je zakonskim aktima predviđeno da se onaj koji na protivpravan način utječe na birača da ne glasa može kazniti kaznom zatvora do 3 godine.

Podsjetio je da se krivično djelo može počiniti činjenjem i nečinjenjem i da će u CIK u slučaju potrebe donijeti odluke u vezi sa tim.

Vlado Rogić, član izborne komisije koji je glasao protiv donošenja odluke o raspisivanju izbora, pojasnio je svoj stav time što smatra da ne postoji Izborni zakon koji određuje kako će se pojedina tijela u BiH sastavi i kako će se delegirati izalsanici.

"Vi znate da je Ustavni sud presudom Ljubić ukinuo odredbe Izbornog zakona, ukinuo odredbe kada je u pitanju delegiranje izaslanika iz kantona u Dom naroda", rekao je Rogić i dodao da "ne postoje zakonski uvjeti za raspisivanje izbora i da neko ne misli da je on protiv prava građana i konstitutivnih naroda na izbore."

"To je demokratski stečeno pravo, to pravo treba ostvariti ali ga treba prethodno osigurati", dodao je.

Vanja Bjelica-Prutina, članica CIK-a (Foto: I. Š./Klix.ba)
Vanja Bjelica-Prutina, članica CIK-a (Foto: I. Š./Klix.ba)

Predsjednik CIK-a Arnautović je reagovao na ove tvrdnje kazavši da postoje pravno-formalni okvir za ostvarivanje i direktnih i indirektnih izbora.

Što se tiče glasanja birača koji borave van Bosne i Hercegovine, uvedene su dodatne promjene o kojima je govorila članica Izborne komisije Vanja Bjelica-Prutina koja je rekla da su zahvaljujući misiji OSCE-a uspjeli da naprave aplikaciju koja će omogućiti elektronsku prijavu birača te da je procedura za priajvu formalizovana.

"Više nije dovoljna kopija identifikacionog dokumenta, traži se skeniran, fotograisan identifikacioni dokument. Dokaz o boravištu van Bosne i Hercegovine, potrebno potvrditi tu adresu", pojasnila je Bjelica-Prutina neke od izmjena za glasanje iz inostranstva.

Osim elektronske prijave moguća je i prijava putem telefaksa, zbog toga što je navedeno to u Izbornom zakonu. Glasači sami biraju da li će glasati putem pošte ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu.