Arnela Buzaljko: BiH prednjači po nasilju, svaka druga žena je žrtva
Poražavajuće podatke je iznijela članica Udruženja Žena BiH Mostar Arnela Buzaljko govoreći o kampanji borbe protiv nasilja nad ženama koja se provodi u tom gradu 13 i 14 februara.
''Nasilje nije nešto što se dešava na filmovima i nešto što nas ne zanima, a činjenica je da ga doživljava svaka druga žena u BiH i treba se zapitati je li neka do nas to'', kaže Buzaljko.
Žrtve ovisne o zlostavljačima
Ovo udruženje kako ističe ima sigurnu kuću ''Margarita'' (Marguerite) od 2000 godine i žrtvama pomaže u suradnji s Centrom za socijalni rad i Ministarstvom unutrašnjih poslova, ali najveći problem je što se žene vraćaju nasilniku nakon što im se pomoć pruži, kao i činjenica da je nasilja u BiH mnogo više nego što se to zna i prijavi.
''Najveći je problem što smo mi još uvijek jedno patrijarhalno društvo i žene ne prijavljuju, one šute i boje se da ne bih saznao komšiluk, da se djeca ne sratmote u školi, da ih netko ne bih prozivao, jer djeca takvih žena bivaju žrtve vršnjačkog nasilja u školi'', ističe Buzaljko.
Pored navedenog kako naglašava velika je fama o savršenom braku koja se stvara na društvenim mrežama gdje je važnije što više lajkova nego što se dešava u četiri zida, što je veliki problem društva. Stoga smatra da je vrlo važno osvijestiti javnost o tom problemu, te ističe kako je u cijeloj priči još veći poraz činjenica da mnogi i ne znaju prepoznati nasilje, pa se neki obrasci nasilnog ponašanja vode pod normalno.
Postoje mehanizmi
''Treba osvijesti javnost i prije svega obrazovati omladinu o tome šta je sve nasilje, pa kad ga počnu prepoznavati, valjda će početi i reagovati i prijavljivati ga kako bi se žrtvi pomoglo. Mi imamo mehanizme, imamo institucije, Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno policiju, Centar za socijalni rad i Udruženje žena BiH. Imamo telefon 1265 koji je besplatan za pozivatelje bez obzira iz kojeg djela BiH i bez obzira s kojeg operatera da zove'', pojasnila je Buzaljko.
Ove godine su kako naglašava sastavili i potpisali protokol o intervencijama o slučajevima porodičnog nasilja u gradovima Mostar, Jablanica i Neum sa svim ključnim institucijama koje se bave tom problematikom.
Istanbulska konvencija mrtvo slovo na papiru
Naglašava da je Bosna i Hercegovina među prvim državama članicama Vijeća Evrope prihvatila Istanbulsku konvenciju i jedna od prvih ratificirala, te da je 2014. godine stupila na snagu u BiH.
''Mi imamo zakone, u BiH za sve postoje zakoni i sve je deklarativno riješeno , ali u stvarnosti vrlo malo šta zaista jeste pa tako i nasilje. Bez obzira na to što je jedan od prvih ciljeva Istanbulske konvencije nulta tolerancija na nasilja nad djevojkama i ženama, zaista je još jako dug put pred bh. vlastima u ostvarivanju tih ciljeva. Statistike su takve i pokazuju da je za 2018. godinu oko 2000 ljudi bilo izloženo porodičnom nasilju, to je što je prijavljeno, govorim o svim kategorijama ljudi, a počinitelji su bili u preko 90 posto slučajeva muškarci. Žrtve su bile čak i djeca od 5 godina'', konstatirala je Buzaljko.
Zakoni postoje, ali kako naglašava kada bi se oni aplicirali na terenu mnogo toga ne bi bilo kakvo jeste.
''Sistem postoji ali tu je sve, to je mrtvo slovo na papiru, zato svaki put ističem da što se tiče Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona mi imamo odličnu suradnju sa svim nama bitnim ustanovama, a to su Centar za socijalni rad i Ministarstvo unutrašnjih poslova i zaista u podne u ponoć da se desi nasilje,odreagirat će se na ispravan i legalan način'', poručila je Buzaljko.
Stoga podsjeća da u BiH postoji 9 sigurnih kuća, od čega je u Federaciji 6 a u Republici Srpskoj 3 , a besplatni brojevi za prijavu nasilja su 1265 za Federaciju BiH i 1264 za Republiku Srpsku.
Kampanja u Mostaru
Kao bi se o problemu nasilja progovorilo što glasnije Mostar i BiH se pridružuju svjetskoj kampanji protiv nasilja nad ženama pod nazivom ''Jedna milijarda ustaje'' (One billion rising), koja se obilježava 14. februara.
Koordinatori ovog projekta u Mostaru su Vijeće mladih grada Mostara, Podružnica psihologa Hercegovina, te Udruženje ''Žena BiH''.
Ove godine 13. februara održava se projekcija filma ''City of joy'', a od 18 sati upriličit će se javna tribina pod nazivom ''Nasilje, izraz nemoći'' jer to nije osobni problem nego društveni. Gošće će biti: Senka Marić (književnica), Lejla Karamujić (književnica) i Arnela Buzaljko (Udruženje ''Žena BiH''). Dan poslije, 14. februara ples će zavladati Španjolskim trgom u 16 sati, te Mepasom u 17 sati. Koordinatorica ove kampanje Tajma Tiro istaknula je kako je fokus na plesnoj revoluciji kojom se pokazuje sloboda pokreta.
''Pokazujemo da smo gospodarice naših tijela i upravo taj ples na otvorenom prostoru ima poruku da je nasilje problem sviju nas, a ne problem u četiri zida'', poručila je Tiro pozivaju što veći broj građana na ove događaje, navodeći kako velika količina pozitivne energije treba, da bi se širila i u druge sfere društva i u porodične domove.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
