Asim Crnalić: Političari stvaraju teritorijalni okvir za isključenje svoje krivične odgovornosti i smanjuju nadležnost Suda BiH
Iako političari iz vladajuće koalicije (Trojka, SNSD i HDZ) tvrde da je zakon reformski na evropskom putu BiH, Crnalić smatra potpuno suprotno.
"To oni kao nešto nude Evropskoj uniji da su uradili, ali to nije suštinska promjena koja ima reformsko značenje. To nije to. Ne bih polemizirao s političarima jer oni imaju slobodu govoriti i ne izvršiti ono što govore, a ja sam pravnik koji mora stajati iza onoga što govori", rekao je Crnalić.
On upozorava na dodatnu opasnost od političkog utjecaja na pravosuđe.
"Takva mogućnost postoji jer što je manji prostor političke kontrole - to je veća mogućnost zloupotrebe. Ako se neki predmet definitivno završava na području kantona onda je veća opasnost za pogrešnu odluku jer je veća mogućnsot utjecaja. A ako se završava na razini BiH, onda je ta opasnost smanja", govori advokat iza kojeg su brojni veliki predmeti.
Na izjave državnih ministara i vladajućih stranaka da se nadležnost Suda BiH ne smanjuje niti se išta oduzima, Crnalić kaže da takve tvrdnje naprosto nisu tačne i objašnjava zašto.
"Nadležnost Suda BiH je doista smanjena jer da nije smanjena zašto je uopće bilo potrebno mijenjati odredbu koja se odnosi na nadležnost i definiciju gdje je krivično djelo počinjeno?", pita se.
Dalje kaže da su predlagači u Nacrtu zakona o sudovima BiH to locirali za ona krivična djela koja su počinjena na području dva entiteta ili na području jednog entiteta i Brčko Distrikta.
"Ali, nisu rekli ništa za krivična djela koja su počinjena na području jednog entiteta, bez obzira na uvjete koje postavlja zakon i tu nije moguća nadležnost Suda BiH odnosno za djela koja su počinjena na području jednog entitet, a koja su inače kao krivična djela opisana u krivičnom zakonu entiteta. Ako su opisana u krivičnom zakonu entiteta i počinjena na području entiteta onda nije moguće da Sud BiH ima nadležnost za vođenje postupka", kaže Crnalić.
To znači da naprimjer predmet "Respiratori" ne bi mogao biti vođen pred Sudom BiH već samo pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
"Političari stvaraju teritorijalni okvir za isključenje svoje krivične odgovornosti. Oni će, ako ni preko čega drugog, onda preko finansiranja utjecati na rad sudova. Rijetko se radi o krivičnim djelima da su počinjena na području dva entiteta ili na području dva entiteta i Brčko Distrikta ili jednog entiteta i Brčko Distrikta. To se zaista rijetko događa", naglašava naš sagovornik.
Kada je u pitanju ovaj, sada već kontroverzni, Nacrt zakona o sudovima tu je i dio koji govori o uspostavljanju Višeg suda.
"Načelno nemam ništa protiv da se osnuje Apelacioni ili Viši sud, kako ga ko zove, jer doista žalbeni sud treba biti poseban sud no to ne rješava pitanje pravosudnog prioriteta kako ga je postavila Evropska unija", ističe Crnalić.
On kaže da je zahtjev EU da se osnuje institucija koja će na cijelom području BiH osigurati ujednačavanje sudske prakse i koja će na cijelom području BiH garantovati sigurnost i jednakost pred pravosudnim tijelima.
"To može samo Vrhovni sud BiH u nijedna druga institucija jer Sud BiH je specijalni sud koji je formiran za određena krivična djela, a opća nadležnost je na sudovima koji su u entitetima. Sada na razini BiH nemate ujednačenu sudsku praksu koja je vezana za ista krivična djela i približno isti činjenični opis tih krivičnih djela. Na razini BiH treba ostvariti ravnopravnost građana pred pravosudnim tijelima BiH, a time i njihovu sigurnost. To može samo Vrhovni sud BiH", govori Crnalić.
Trenutno, tu funkciju ima Apelaciono vijeće pri Sudu BiH, ali to nije odgovor na zahtjeve Evropske unije, a Crnalić ističe najavljeno ne predstavlja reformu niti osigurava uslove jednakopravnosti građana pred pravosudnim institucijama.
"Taj predviđeni sud nema nadležnost odlučivanja o presudama sudova u entitetima nego samo u presudama Suda BiH. Kako će se na taj način ujednačiti sudska praksa? To nije reformski korak. To nema veze sa suštinskom reformom u pravosuđu. Reforma treba ostvariti uvjete prema kojima će svi građani BiH pred pravosudnim tijelima BiH imati približnu jednak položaj jer apsolutan nije moguć", tvrdi Crnalić.
Na kraju, Crnalić nam je rekao da ni Zakon o VSTV-u ne treba dirati, šta god ko mislio o tome.
"Sve što se promijeni u tom zakonu bit će na štetu neovisnosti pravosuđa", zaključio je.
Trojka od Predsjedništva BiH traži hitnu smjenu Faruka Kapidžića i Zorana Mikulića
Trumpov zet korak bliže gradnji stambeno-poslovnog kompleksa u centru Beograda
