Štaviše, pojam manjina se ne može koristiti kada je u pitanju Evropska unija, gdje je prema statistikama Eurobarometra iz 2012. godine udio ateista i agnostika zavidnih 23 posto. Prema istim podacima, države sa najvećim brojem ateista su Češka Republika i Estonija sa udjelom koji prelazi 60 posto ukupnog stanovništva.
Prema podacima iz 1991. godine, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je imala 5,7 posto ateista, dok podaci sa popisa iz 2013. godine nažalost još uvijek nisu dostupni.
Posljednji podaci u vezi s BiH dolaze iz Gallupa, a govore o tri posto ateista. Ipak, treba napomenuti da prema istom istraživanju 29 posto građana BiH smatra da im religija ne predstavlja bitan faktor u životu.
Broj ateista u našoj zemlji jednako je nepoznat kao i broj bilo koje etničke skupine. Pored razlike između ova dva pojma, koja se ogleda u tome da ateisti mogu biti pripadnici bilo kojeg naroda, manjine kao što su nacionalne, za razliku od relativno malobrojnih ateista, djeluju unutar svojih udruženja koja imaju svoj djelić medijskog prostora.
Ateisti u Bosni i Hercegovini nemaju organizaciju oko koje se mogu okupiti, a sve se svodi na dijeljenje mišljenja putem društvenih mreža i neformalnih susreta. Ipak, čini se da će se sve uskoro promijeniti.
Istomišljenici koji smatraju da se njihov glas mora čuti i mimo Facebooka trenutno rade na osnivanju prvog udruženja ateista u našoj zemlji koje bi se trebalo zvati Atheos Bosnae.
Emir Dervišević, webmaster iz Bihaća, aktivni je član online mjesta okupljanja istomišljenika koji odbijaju vjerovati u božanstva i propovijedi bilo koje religije.
Svoj stav Dervišević vezuje za, prema njegovim riječima, nepostojanje dokaza za tvrdnje koje od čovjeka zahtijevaju mnogo truda, ali i novca, koje su obavijene dogmama koje se nameću na ljudski um i koje na kraju krajeva – jednostavno nisu fer.
"Mislim da je ljudima jasno da ateisti postoje jer smo država sa komunističkim naslijeđem, ali ima mnogo predrasuda. Prva je da misle da si automatski i komunista, što za mene i mnoge druge nije istina", rekao je Dervišević za Klix.ba.
Kada je u pitanju Atheos, napominje da je jedan od osnivača i Damir Omerbegović, te da to zbog Omerbegovićevog pristupa obećava puno aktivizma. Također, Dervišević optimistično očekuje javne tribine, debate, predavanja, ali i nekoga spremnog da i pred kamerama popriča o ateizmu.
Ipak, ostaje svijest da je BiH država sa većinski religioznim ljudima koji do sada nisu imali prevelik doticaj sa aktivnim ateizmom koji u svijetu u posljednjih 10 godina primjetno dobija na snazi.
"Shvatanje ateizma je spor proces. Nisam uvjeren da će udruženje imati veliki utjecaj, ali možda se varam. Za sada smo preko Facebooka i portala pomalo izmijenili javno shvatanje pojma ateizma. Sve je više ljudi koje više nije sram javno istupiti", objašnjava naš sagovornik.
On dodaje da, ako je suditi prema najčitanijim portalima u državi, postoji veliki broj ateista koji anonimno kritikuju pojave u društvu.
"Potpuno drugačiji dojam imam kad čitam komentare na portalu i na Facebooku. Mnogo je više ateista na portalu, nego ovih koji stoje svojim imenom i prezimenom iza toga. Ne znam čemu strah, i mi smo zaštićeni Ustavom i zakonima ove države i uživamo pravo na slobodu govora", zaključio je Dervišević.
Što se tiče regije, države u okruženju su ispred BiH: Udruženje Ateista Srbije počelo je raditi 2010. godine, dok je Protagora iz Hrvatske osnovana još 2006. godine.
Djelovanje ateističkih udruženja često je protuteža monopolističkom utjecaju vjerskih zajednica, a često postoje i kao promotori skepticizma, nauke i liberalizma. Njihovo postojanje sve je glasnije u zapadnoj Evropi što se javlja kao rezultat vala novog ateizma, društvenog pokreta koji se pojavio početkom 21. vijeka, a koji se često prepliće sa sekularnim humanizmom i krajnjim antiteizmom.
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
