Austrijski Standard: Etnonacionalisti nastoje iznutra podijeliti Bosnu i Hercegovinu
U tekstu se naglašava da etnonacionalisti još od 1992. pokušavaju "iznutra" uništiti Bosnu i Nercegovinu.
"U početku se to radilo agresijom, a danas se to događa zakonskim prijedlozima i političkom propagandom. Nedavno su nacionalisti dobili podršku i iz drugih zemalja - Hrvatske i Slovenije. Jedinstvo Bosne i Hercegovine je ponovo ugroženo", piše Standard.
Tvrde da Dragan Čović već dugo pokušava uvjeriti međunarodne političare i diplomate da su Hrvati diskriminisani u BiH govoreći o "legitimnom predstavljanju".
Ustavni pravnik iz Graza i stručnjak za bosanski ustav Joseph Marko rekao je za Standard da Čović ovom strategijom želi postići da se ubuduće razrađuje svojevrsni bodovni sistem prema kojem biranje delegata iz deset kantona u Dom Naroda treba promijeniti, tako da odgovara HDZ-u.
Legitimno predstavljanje Čovićeva izmišljotina
Međutim, prema njegovom shvatanju, ovo nema nikakve veze s diskriminacijom, već se radi o održavanju HDZ-a na vlasti. "Legitimno predstavljanje je Čovićev izum bez ikakvog pravnog osnova", rekao je Marko.
"Zahvaljujući podršci članica EU, Čović i njemu bliski političari uspjeli su svojom propagandom na dnevni red staviti takozvano "hrvatsko pitanje". Ovi nacionalisti sada vrše ogroman utjecaj ne samo u parlamentu EU već i u diplomatskim krugovima. Bosanskohercegovački HDZ posljednjih je godina izgubio glasače, te se iz tog razloga boji da više neće moći koristiti moć veta", piše Standard.
U slučaju da se prihvati ideja "legitimnog predstavljanja", to bi dovelo do daljnje etnizacije i fragmentacije države, naglašava se u nastavku teksta.
"Takvo nešto bi bilo neustavno jer bi stvorilo sistem koji je u suprotnosti s izbornim sistemima na drugim nivoima. Stoga bi bio suprotan jednakosti", istakao je Marko.
Zahtjevi EU
"EU već godinama zahtijeva da se konačno provede presuda Sejdić-Finci iz 2009. godine kako bi Jevreji i Romi mogli biti izabrani u državno predsjedništvo. Međutim, HDZ prvo želi promijeniti izborni zakon u svoju korist. Čović se više puta poziva na takozvani slučaj Ljubić, odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2016. godine, koja je, međutim, već provedena", tvrdi se u analizi, te dodaje, da je presuda Ljubić već provedena jer je Ustavni sud izbrisao odgovarajući pasus.
"Budući da odgovarajući član 10.16 u izbornom zakonu već precizira kako se delegiraju predstavnici. Nema mjesta za tumačenje", rekao je Marko.
"Međutim, čak ni međunarodne diplomate i političari nisu prihvatili HDZ-ov trik da Ljubić bude povod za njihove političke brige. Čak je i američki državni sekretar Antony Blinken nedavno u pismu bosanskom državnom predsjedništvu zatražio da se 'odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine' provode zajedno s odlukama ECHR-a. Slučaj Ljubić također se spominje u internom dokumentu EU, iako je on već dugo zatvoren", piše Standard.
Čović je uvjeren u pobjedu, naglašava se u tekstu, jer misli da će ga EU i SAD podržati.
EU želi okončati izbornu manipulaciju
Standard ističe da su zahtjevi koji dolaze iz Evropske komisije, poput provođenja preporuka Vijeća Evrope, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije (GRECO), kako bi se spriječila izborna manipulacija, puno važniji za Bosnu i Hercegovinu.
"S obzirom na činjenicu da HDZ nema argumente za svoje zahtjeve, sada ponovo pokušava angažovati ustavni sud BiH na slučaju Ljubić. Sastanak je zakazan za juni ili juli u okviru Velikog vijeća. Ustavni sud je potvrdio da bi na ovom sastanku trebalo ispitati pitanje izvršenja presude u predmetu Ljubić", navodi se.
Naglašavaju da HDZ očito želi zadržati presudu aktivnom što je duže moguće kako bi spasio svoj jedini argument te u ovom smislu još uvijek postoji podrška iz inostranstva, odnosno Hrvatske.
Ističe se da je Zagreb nedavno napisao non-paper koji su podržale Slovenija i Mađarska, koji opet spominje navodnu diskriminaciju.
Upozorenje protiv "non-papera" iz Hrvatske
"Neke zemlje EU mogao bi zavesti hrvatski non-paper, koji je tu da podrži hrvatsku politiku i nastavi utjecati na unutrašnja pitanja u Bosni i Hercegovini. Veoma je važno da sve države članice EU vide i razmotre ono što Hrvatska zaista želi u Bosni i Hercegovini, ne s hrvatske tačke gledišta, već sa stajališta evropskih normi i vrijednosti. Ako bi države članice EU prihvatile nešto što leži izvan evropskih vrijednosti, to bi bilo vrlo opasno i neprimjereno za samu Evropsku uniju", rekao je Željko Komšić za Standard.
U međuvremenu su se tenzije u vezi s izbornim zakonom pojačale, ističe se u nastavku, jer se prošle sedmice pojavio još jedan "non-paper" slovenskog desničara i populističkog premijera Janeza Janše, koji čak želi stvoriti nove granice prema etničkim kriterijima na Balkanu, što bi najvjerovatnije dovelo do sukoba.
Janša podržava ekstremiste
List naglašava da je Janšin non-paper izazvao strah i neizvjesnost kod onih u Bosni i Hercegovini koji se boje sukoba i zabrinuti su za državu. Međutim, nacionalisti poput Milorada Dodika su sretni jer godinama pokušavaju uništiti Bosnu i Hercegovinu i sada su započeli novu kampanju. U tom kontekstu, nedostaje jasnih i nedvosmislenih riječi EU o ovom pitanju.
"Činjenica da je Hrvatska pristrana i lobira čini stvari još težim. Naprimjer, u Evropskom parlamentu odbor delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom nije mogao biti konstituisan zbog blokade Evropske narodne stranke (EPP), jer su dvojica Hrvata predložena za zamjenike predsjedavajućih. Dvije osobe iz iste zemlje nisu dozvoljene. Međutim, EPP insistira na nominaciji radikalne nacionalističke saborske zastupnice hrvatskog HDZ-a Željane Zovko, koju zapravo zanima Bosna i Hercegovina samo zato što dolazi iz Mostara. Poput Čovića, Zovko već godinama otvoreno vodi kampanju za etnizaciju biračkog prava u Bosni i Hercegovini", piše Standard.
"Nominacija etnonacionalističke parlamentarke Zovko na mjesto zamjenice predsjedavajućeg delegacije je dovoljno skandalozna", rekao je Thomas Waitz za Standard, europarlamentarac Zelenih i član delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom.
Zabrinjavajuće je, rekao je Waitz, kako se poslanici zalažu za navodno mirnu podjelu Bosne i Hercegovine, iako bi to moglo dovesti do oružanih sukoba i ponovne nestabilnosti u regiji.
