Azem Vlasi: Nemoguće je povlačiti paralelu između Kosova i Republike Srpske

"Autori su identificirali prijelomne historijske momente u političkim procesima na Balkanu. Iz ove knjige se može izvući itekako mnogo pouka, jer je napravljena jedna ozbiljna analiza. Velika je šteta što vlasti u BiH ne prepoznaju Kosovo kao partnera i što se ne grade dobri dobrosusjedski odnosi“, rekao je prof.dr Mirko Pejanović.

Promotor prof.dr Azem Kožar podsjetio je kako je knjiga štampana na 507 stranica i da se sastoji od 10 poglavlja. Podsjetio je na etničko čišćenje, stvaranje jedne vrste albanofobije, kolonizacije Kosova, ali i o progonima i zločinima velikih razmjera.

Koautor, tuzlanski publicista i novinar Ekrem Avdić, naveo je kako je u knjizi pisano o skrivenim, tamnim mrljama historije na ovim prostorima. Rezultati velikosrpske politike, prema Avdiću, ogledaju se u činjenici da je najveći kosovski grad Istanbul, odnosno da je od 1946. do 2009. godine s Kosova iselilo ili protjerano blizu 200.000 Albanaca.

Autor Azem Vlasi, prvi predsjednik Saveza omladine Jugoslavije iz reda albanskog naroda, nije govorio o knjizi jer su, kako je rekao, promotori rekli sve ono što je trebalo. Govorio je o odnosu Srbije i Kosova, te odnosu BiH i Kosova.

"Nažalost građani Kosova u BiH mogu doći samo s vizom, dok sam sretan što vlasti Kosova ne primjenjuju princip reciprotiteta. Također, osvrnuo bih se na povlačenja paralela između Kosova i Republike Srpske kao posljednjeg ostatka velikosrpske hegemonističke politike. Kosovo je imalo svoj identitet, Kosovo je postala država zahvaljujući otporu okupaciji, a nije stvoreno na politici etničkog čišćenja i zločina“, kazao je Vlasi i rekao kako politike Srbije uvijek kasni kada je riječ o odnosima sa susjedima.

"Evo u Vojvodini nema Albanaca i Bošnjaka, ali imaju problem. Srbija je faktički svedena na granice definisane Berlinskim kongresom. Odraz politike koji provodi Srbija je nedavno obavljena anketa u kojoj 75 posto ispitanika u Srbiji smatra kako nije moguć suživot s Albancima na Kosovu, dok u isto vrijeme, albanski narod koji je bio stogodišnja žrtva velikosrpske politike smatra kako je suživot moguć i to u 50 postotonom procentu“, zaključio je Azem Vlasi, koji je u Tuzli dobio gromoglasan aplauz, a prisutne je podsjetio na činjenicu kako je 1976. godine služio JNA baš u tuzlanskoj kasarni.