Bahaćenje i nepoštivanje pravila su svakodnevnica na bh. cestama: Kako podići kulturu na veći nivo?
Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), na cestama u našoj zemlji tokom prošle godine smrtno je stradalo 255 osoba, odnosno njih 33 više nego godinu ranije. Teže povrede je zadobilo 1.695, a lakše su povrijeđene 9.249 osobe.
Broj saobraćajnih nesreća u našoj zemlji varira u zavisnosti od regije, no u većini njih se evidentira povećanje i nekoliko je ključnih razloga. Nadležni navode da je riječ o upotrebi mobilnog telefona, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola, nepoštivanju propisa, saobraćajnoj nekulturi te dotrajalim saobraćajnicama.
Samo na području Tuzlanskog kantona od januara do septembra ove godine u saobraćajnim nesrećama je smrtno stradalo 25 osoba. I upravo u ovoj regiji naše zemlje ceste su projektovane davnih 80-ih godina prošloga vijeka, a broj vozila se povećao u tolikoj mjeri da su saobraćajnice postale neadekvatne.
Moderni izazovi
Ova tema aktuelizirana je tokom edukacije za licencirane predavače, ispitivače i instruktore vožnje, kojoj je u Tuzli prisustvovalo više od 300 učesnika iz cijele Bosne i Hercegovine.
"Cilj nam je pronaći adekvatne odgovore na sve ono što za saobraćaj nosi moderne izazove, koji se javljaju. Da bismo imali bolju ukupnu sliku, moraju i ostali elementi da prate, prije svega infrastruktura. Ceste u TK su projektovane davnih 80-ih godina prošloga vijeka, a broj vozila se povećao toliko da su one postale neadekvatne. Saobraćajna kultura treba i može biti bolja i to je jedan od izazova. Jedan od elemenata je starosna dob vozila, koja kada su u pitanju putnička vozila prelazi 20 godina", kaže pomoćnik kantonalnog ministra za saobraćajnu edukaciju Nusret Muminović.
Upravo o saobraćajnoj (ne)kulturi se posebno govorilo tokom specijalne edukacije, kao i o uvođenju kružnih tokova koji predstavljaju idealno rješenje za smanjenje saobraćajnih gužvi, posebno u većim bh. gradovima. Međutim, nepoznavanje pravila i bahaćenje dovode do veoma čestih saobraćajnih nesreća, ali i stvaranja dodatnih gužvi.
"Savremeni kružni tokovi su nam potrebni i uvijek sam za njih u odnosu na raskrsnice. Međutim, potrebno je raditi na edukaciji vozača jer je sve više slučajeva nepoznavanja pravila, odnosno načina kretanja u kružnom toku", ističe vlasnik autoškole iz Živinica Nurfet Balkić, koji je radio na pripremi predavanja o kretanju u kružnom toku.
Gdje je EU, a gdje BiH
Jedan od prioriteta Evropske unije je smanjenje broja poginulih na cestama, a time se vodi i susjedna Hrvatska. O usporedbama između Hrvatske, odnosno Evropske unije i Bosne i Hercegovine govorio je inžinjer saobraćaja i pomoćnik generalnog sekretara Hrvatskog autokluba (HAK) Sinan Alispahić.
"Sigurnost saobraćaja je uz zaštitu granica najveći prioritet u Evropskoj uniji i zbog toga se u tom pravcu izdvajaju veliki resursi. Podaci za 27 članica EU pokazuju da te zemlje imaju 47 poginulih u saobraćaju na milion stanovnika, a BiH ima 72 poginula. Jasno je da se moraju promijeniti pristup i osvijestiti građani. Također, mentalitet, navike i ponašanje građana se moraju mijenjati", smatra Alispahić.
Prema procedurama, tokom pripreme za polaganje vozačkog ispita u BiH, svaki kandidat prolazi kroz saobraćajnu edukaciju. Nadležni iz Tuzlanskog kantona navode da je učinjen niz koraka kako bi ona kao takva bila što kvalitetnija.
"Najveći iskorak u tom kontekstu je aplikativni softver koje razvijamo i koji će cijeli sistem učiniti transparentnijim, kroz uvid u prijavu kandidata i kontrolu cjelokupnog procesa polaganja vozačkog ispita u TK. Edukacije su veoma važne za instrukture, a samim tim i za kandidate koje će oni obučavati. Plan nam je da radimo na edukaciji i drugih slojeva stanovništva, kako bi što bolje razumjeli saobraćaj i nove izazove koje izgradnja moderne infrastrukture donosi pred nas", kaže ministar obrazovanja i nauke TK Ahmed Omerović.
Prema zvanično dostupnim podacima, na bh. cestama je tokom prošle godine došlo do povećanja broja saobraćajnih nesreća za 10,89 posto u odnosu na godinu ranije. Kada je riječ o ranije spomenutom broju poginulih osoba, one su smrtno stradale u 5.058 saobraćajnih nesreća, što je također više za njih 275 u odnosu na raniju godinu.
