Povratnici na Drini
91

Bajram u sjenci tri puta rušene džamije u Fočanskoj Jabuci

Piše: E. A.
Bajramsku radost, i blagodeti koje ovaj vjerski praznik nosi sa sobom podjelili su i mještani Fočanske Jabuke kod Ustikoline, oni koji su se vratili u ovaj kraj, ali i oni koji ovdje dočekuju ramazane i bajrame, oživljavajući uspomene iz mladosti.

Bajram-namaz klanjan je u džamiji hadži Muja Durakoivća, a susret nastavljen u vakufskom hanu, izgrađenom upravo za ovakve prilike, i da bi Jabučani koji nisu obnovili svoje kuće mogli doći u svoj kraj.

"Bajramski dani su dani radosti pojedinca, porodice, džemata i ummeta Muhameda a.s. Provedimo ih u krugu svojih porodica i prijatelja, u duhu naše vjere Islama. Budimo milostivi prema mladima, imamo poštovanja prema starima. Nikada ne zaboravimo ko smo, šta smo, odakle su naši korjeni i ko su nam preci. Bajram šerif mubarek olsun", poručio je Edib ef. Efendić, mladi imam džamije u Jabuci, svojim džematlijama.

Mladi efendija je porijeklom iz Željeznog Polja u općini Žepče, ali je već petu godinu imam u džematu Fočanska Jabuka. Ako je po džematlijama Efendić, kao da je iz Jabuke o kojoj govori s puno ljubavi i poštovanja, pozivajući i druge da posjete ovo mjesto, koje se polako vraća u život. Najbolje to pokazuje i protekli mjesec posta.

Najljepši ramazani

"Ramazan u našem džematu je sigurno najljepši i najaktivniji dio godine. U toku ramazana obavljaju se namazi, džuma namaz, teravih namazi, uče mevludi za 17. i 27. noć, podnevska mukabela, te imamo zajedničke iftare tokom cijelog mjeseca ramazana, to su sve aktivnosti vezane za džamiju hadži Mujo Duraković i vakufski han. Određene aktivnosti imamo još dva vjerska objekta na području našeg džemata, mesdžidu u Mazlini i džamiji u Smječi, u kojima organizujemo po jedan zajednički iftar i klanjanje teravih namaza. Oba mjesta nemaju niti jednog stalnog stanovnika ali ih na ovakvim događajima bude na desetine koji dođu najvećim dijelom iz Sarajeva", priča za Klix.ba Edib efendija Efendić.

U džematu Jabuka, u 30-tak sela ima tek 110 domaćinstava koji tokom cijele godine žive u Jabuci, no ljeti je taj broj tri puta veći.

Obnovom džamije u Jabuci i izgradnjom vakufskog hana život u ovom mjestu dobio je potpuno novu dimenziju, ističe Efendić.

"Prva džamija u Jabuci je sagrađena 1576. godine. Nije poznato ko su bili njeni prvi vakifi. Ona je u posljednjih 100 godina tri puta bila porušena, u oba svjetska rata i za vrijeme posljednje agresije na BiH, 1992. godine, svaki put od iste ideologije. Sa prvim povratnicima inicirana je i njena obnova tako da je 1999. godine stavljena u funkciju", ispričao je Efendić.

Džamija u Jabuci prva je obnovjena džamija na području goraždanskog muftijstva, a najveći doprinos za njenu gradnju dao je hadži Mujo Duraković, pa je želja džematlija bila da džamija nosi ime po ovom vakifu.

Vremenom se rodila ideja da se uz džamiju sagradi objekat u koji bi se moglo svratiti na kafu, nakon namaza, i gdje bi se održavala mektebska nastava za djecu.

Vakufski han

Han je postao centar svih zbivanja u Jabuci, mjesto za druženja, mektebsku nastava za djecu, kurs sufare za odrasle, predavanja, iftare i sastanke. U hanu se svakodnevno može popiti kafa, pojesti kvalitetna domaća hrana, prespavati, i jedini je objekat koji pruža sve ove sadržaje na relaciji magistralnog puta Ustikolina- Trnovo.

"Izgradnja hana je preporodila naš džemat, džematlije su dobile objekat koji je definitivno falio ovoj maloj zajednici čestitih ljudi. U ove dvije godine postojanja je opravdao svoju izgradnju te su njegovi kapaciteti i maksimalno iskorišteni i stavljeni džematlijama na raspolaganje. Njegova izgradnja je donijela puno radosti svima onima koji su vezani za ovaj kraj, jer definitivno smo dobili jedan reprezentativan objekat koji služi narodu. Naravno u ljetnom periodu džemata je više jer nas više živi ovdje, ali hvala Allahu i tokom zimskog perioda nisam sam u džamiji. U ljetnom periodu imamo ciklus tradicionalnih mevluda koji počinje sredinom jula u džamiji hadži Mujo Duraković, zatim u Smječi i Udovičićima, na svakom od ovih mevluda bude prisutno po nekoliko stotina osoba. Ovi mevludi su jedinstvena prilika da se okupe oni koji su porijeklom iz ovih krajeva, da se prisjete dijela života koji su proveli u ovim krajevima, mladalačkih dana. Na mevludima su džematlje koje nisu imale priliku da se vide po 20- tak godina. Također, za vrijeme Kurban bajrama u suradnji sa Rijasetom IZ u BiH imamo akciju otkupa i klanja kurbana od naših povratnika, a meso od tih kurbana bude podijeljeno na području Medžlisa IZ Ustikolina", priča Efendić.

Dova na Presjeci

Mladi imam smatra da je potrebno napraviti uslove da ljudi mogu obezbjediti egzistenciju za svoje porodice kako bi se vraćali u ovaj kraj.

"Nerealno je očekivati to u skorijem vremenu barem kad je Jabuka u pitanju. Istina, posljednjih godina se gradi sve više objekata u našem džematu, oni koji su odselili odavde vraćaju se, provode jedan dio godine, održavaju svoja imanja, dovode svoje mlade, trude se da budući naraštaji ne zaborave odakle su njihovi korjeni", ističe Efendić.

Na svega nekoliko kilometara od džamije u Jabuci su dva nacionalna spomenika koja vrijedi posjetiti.

"Jedan je Kutorina, bogumilsko groblje, a drugi je jedno od najstarijih muslimanskih mezarja u BiH na Presjeci, gdje su ukopani oni koje je Allah dž.š. počastio da među prvima nose baklju islama u ovoj našoj lijepoj domovini, i ona zasigurno daje tu određenu dozu duhovnosti ali i poštovanja prema prvim vjernicima na ovim prostorima. Jabuka ima veliku vrijednost i o tome svjedoče mnogi šehitluci na prostoru cijelog džemata. To je znak da su se vjekovima vodile bitke na njenom tlu kako bi se Islam očuvao u ovim krajevima. 23.juna ove godine na organizovat ćemo vjerski program, Dovu na Presjeci i želio bih da pozovem sve vjernike da dođu na ovu manifestaciju koja se održava prvi put, a namjeru nam je da ona u budućnosti ako Bog da preraste u internacionalnu manifestaciju. Na prostoru našeg džemata nalazi se i Grebak, mjesto koje ima veliki značaj za cijelu našu regiju, pa svima toplo preporučujem da dođu u obilazak Presjeke, Kutorine i Grebka i odmore u našem hanu", ispričao je Edib ef. Efendić.