BiH
5

Bakir Izetbegović za Klix.ba: Tražim da rezovi u BiH započnu od mene i SDA

Razgovarao: Faruk Vele
Bakir Izetbegović (Foto: Klix.ba)
Bakir Izetbegović (Foto: Klix.ba)
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović od danas, 10. marta, preuzima funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Izetbegović, koji će ovu funkciju preuzeti od Željka Komšića, bit će na čelu Predsjedništva BiH narednih osam mjeseci.

Tim povodom Izetbegović za Klix.ba govori o stanju u zemlji nakon vala protesta, njenoj budućnosti, ustavnom promjenama, ali i situaciji u Stranci demokratske akcije (SDA) i smjeni čelništva Grupe za sigurnost u SDA.

Više od mjesec dana je nakon vala protesta u našoj zemlji, koji su kulminirali i nasiljem i spaljivanjem zgrada institucija, kako ocjenjujete prilike u BiH? Jeste li zabrinuti za njenu budućnost kao pojedinci izvan BiH?

Nisam zabrinut za budućnost zemlje u smislu njenog opstanka, cjelovitosti, suvereniteta itd. Ali brine me kulminacija tereta, objektivnih i subjektivnih slabosti, koja onemogućava brz oporavak privrede, intenzivno zapošljavanje omladine, smanjenje tenzija u društvu. Ti tereti su nepostojanje konsenzusa u državi po bitnim reformskim i integracijskim pitanjima, komplicirani dejtonski ustroj koji omogućava blokade po svakom pitanju, ogroman broj žrtava rata o kojima ćemo se nastaviti brinuti po cijenu probijanja budžeta i daljeg zaduživanja kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), balkanska nespremnost lidera na kompromis itd.

Protesti su preoteti

Vašim odgovorom težište problema stavljate na objektivne okolnosti i umanjujete odgovornost političara?

Ne umanjujem, niko od nas nije bez odgovornosti za stanje u kom masa ljudi već decenijama živi veoma teško. Naravno, neko snosi veću, neko manju krivicu. Ali ni objektivne okolnosti ne možemo gurati pod tepih. Veliki privredni sistemi su se počeli urušavati godinama prije početka rata, imali smo rastuću nezaposlenost, štrajkove, najveću inflaciju na svijetu, nestašice goriva, hrane, deterdženata, živjelo se na čekove... Rat je zatim porušio sela i gradove, ali i međuljudske odnose, ostavio za sobom zavađenu i ranjenu naciju. Svaki deseti stanovnik je ubijen ili invalidiziran. Na brigu o tim kategorijama smo iza rata izdvojili milijarde KM, i nastavit ćemo da to činimo, ali treba razumjeti da nismo mogli izdvojiti i dovoljne sume i za zapošljavanje.

Vjerujete li i nakon svega da su protesti i nasilje, ipak, bili dirigirani iz određenih centara, kako tvrdilo neposredno poslije protesta. Ako je tako da li bi se cijela stvar mogla nastaviti i u narednim sedmicama?

Ništa u životu nije slučajno, a naročito u politici, borbi za vlast. Protesti su bili opravdani i očekivani, predugo traje ovo stanje u kom ogroman broj ljudi ne vidi perspektivu za sebe i svoju djecu. Protesti su krenuli spontano, ali su zatim zloupotrebljeni, preoteti od strane onih koji su nabavili tone kamenja probrane veličine, napravili molotovljeve koktele, navukli fantomke i palili. A nakon paljevine se nisu povukli već su tražili ostavke i gdje to ima i gdje to nema smisla, nestanak vlasti od nivoa opštine do Predsjedništva BiH, ali samo na dijelu teritorije Federacije BiH. Zašto se takve 'slučajnosti' nisu desile u RS ili ostatku Federacije ćemo saznati u vremenu koje je pred nama.

Bakir Izetbegović (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Bakir Izetbegović (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Jeste li možda razmišljali kako bi Vaš rahmetli otac, prvi predsjednik Predsjedništvo RBiH, postupio u situaciji u kojoj su se našli proteklih sedmica bh. političari? Da li baš postupio tako?

Prije svega, mislim da se ne bismo doveli u ovu situaciju da je Alija Izetbegović bio sa nama u cjelokupnom postratnom periodu. Borba za lidersku poziciju među Bošnjacima nakon njegovog odlaska je doprinijela negativnom stanju koje kulminira ovih dana. Nesloga i međusobno diskvalificiranje bošnjačkih lidera nas je koštalo neuspjeha sa Aprilskim paketom ustavnih promjena, koštalo nas je neuspješne reforme policije, dovelo do gubitka autoriteta svakog bošnjačkog političara, do nesloge i raslojavanja unutar bošnjačkog korpusa. Alija Izetbegović bi sigurno krenuo istim putem kojim je SDA krenula ovih dana, a to je borba protiv korupcije, protiv privilegija i rastrošnosti, formiranje fonda za socijalnu brigu i potporu zapošljavanju itd. Svojim neupitnim autoritetom sposobnog i skromnog lidera on bi garantovao uspjeh ovakvog programa. A pospremanje u društvu bi krenuo od svoje kuće, od SDA.

Kakve su šanse da takve mjere provedete bez autoriteta Alije Izetbegovića, u odsustvu Sulejmana Tihića, imate li snage da krenete od sebe, od Vaše SDA?

Vjerujem da imamo i da će nam pritisak koji dolazi sa ulice pomoći. Krenućemo od sebe, od pitanja o imovinskom kartonu i načina na koji su imovinu stekli predsjednik stranke, član Predsjedništva BiH pa naniže. Zakon koji će stvoriti takvu obavezu ćemo predložiti u Parlamentarnoj skupštini BiH i, ako bude odbijen, primjenit ćemo ga u SDA, na svojim kadrovima. Isto ćemo postupiti sa smanjenjenjem plata, troškovima reprezentacije, putovanja, nabavke automobila. Niko ko se ne odazove na ovakakav poziv stranke, ili ko je na bilo koji način kompromituje ili je već kompromitovao SDA, neće više dobiti priliku da je predstavlja na zakonodavnim ili operativnim funkcijama.

Neće biti nove RS

Kako doživljavate rasprave o budućnosti naše zemlje? Predsjednik HDZBiH Dragan Čović predložio je podjelu FBiH na tri jedinice, u Saboru Hrvatske se govori otvoreno o trećem entitetu, Milorad Dodik nastavlja sa svojom retorikom i prijeti zemlji, ali, s druge strane, Stjepana Mesića predlažu svoja rješenja, poput uspostave nekoliko višenacionalnih cjelina. Vaš komentar?

Mesić nudi dobro rješenje, ono je na liniji ranijih prijedloga SDA, dakle evropskih regija unutar BiH koje bi prevazišle entitetsku podjelu. Čović i Raguž tvrde da federalizacija ne znači novu podjelu, već obratno, ujedinjavanje, spajanje postojećih kantona. Može se o svemu razgovarati, ali se mora ići naprijed, ka racionalnijoj strukturi vlasti koja garantuje jednakost ljudi pred zakonom, efikasniju zaštitu individualnih i etničkih prava. Sigurno nećemo ići unazad, neće biti nikakvih teritorijalnih reorganizacija u kojima bi se nastavili stvarati prostori na kojima jedna etnička grupa dominira nad druge dvije kako je to sada slučaj u Republici Srpskoj.

Kako komentirate prijedlog hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da se BiH da poseban status u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Očekujete li inače veći angažman Amerike u BiH?

Ministrica Pusić je plasirala tu ideju i u sjedištu Evropske unije i u SAD. Radi se ustvari o reafirmaciji poznate ideje o tzv 'tailored made approach' pristupu, dakle posebno kreiranom, olakšanom pristupu za pojedine zemlje, i to je dobra i realna opcija za BiH. A što se tiče angažmana SAD, on će biti intenziviran u vremenu pred nama, vjerovatno nakon oktobarskih izbora. To mi je saopšteno od strane pojedinih američkih zvaničnika.

Razgovarao sam nedavno sa predstavnikom Hrvatske u EU i bivšim ministrom vanjskih poslova Hrvatske Toninom Piculom. On smatra da u inicijativama za uređenje BiH Bošnjaci ne smiju biti objekt, već, suprotno, subjekt događaja, inicijatori promjena, predlagati rješenja za bolju budućnost naše zemlje. Što mislite o tome?

Hvala gospodinu Piculi na brizi, ali on treba imati u vidu da Bošnjaci nisu dozvolili da budu objektom historijskih zbivanja, da im drugi skroje sudbinu ni kada su bili napadnuti od daleko nadmoćnijeg neprijatelja. I ništa se bez njih nije moglo dogovoriti u toj nedavnoj prošlosti, i ništa se bez njih neće moći dogovoriti u budućnosti. Uostalom, upravo bošnjački lideri, unatoč međusobnim nesporazumima i ličnim animozitetima, su ostvarili jedinstvo i jedini kreirali prijedloge tokom pregovora po pitanju implementacije presude u slučaju 'Sejdić-Finci'

Val protesta se nastavlja, istina u manjem intenzitetu, ali rezultati su zasad skromni. Zahtjevi su prilično općeniti, utisak građana je da protesti nisu dali rješenja. Vaš utisak?

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba

Ima jasnih zahtjeva, i ima jasnih reakcija. I pritisak koji se nastavlja od građana je dobrodošao, ali mora biti organizovan na zakonit i konstruktivan način. SDA će pokušati okupiti većinu na svim nivoima vlasti oko programa hitnih mjera koji smo usvojili prije par dana. Kratkoročne mjere trebaju smanjiti rastrošnost vlasti koja iritira narod, osigurati da niko u Bosni i Hercegovini ne bude gladan ili bez zdravstvene zaštite, omogućiti svim mladim ljudima da odrade pripravnički staž. Dugoročne mjere trebaju osigurati niz olakšica, rasterećenja, raznovrsnu potporu realnom sektoru, proizvodnim granama privrede, odnosno ubrzanom zapošljavanju.

Nije vrijeme za borbe u SDA

Kako ocjenjujete situaciju u SDA za odsustvovanja predsjednika Sulejmana Tihića? Vi ste imali stanovite pritužbe na okupljanje određenih ljudi na, kako ste rekli, vaninstitucionalan način. Da li to i dalje mislite i kako vidite budućnost SDA posebno u kontekstu Općih izbora ove godine?

Nije se zaustavilo, ali gubi intenzitet. Ljudi naprosto osjećaju da nije vrijeme za unutarstranačke borbe, da ima daleko prečih i borbi i prioriteta. Ovakve situacije su šansa da se ispolji hrabrost, smirenost, kreativnost, da se pokaže vizija, i svako u SDA ima priliku da pokaže od kakvog je materijala. Svi ćemo se odvagati u slijedećim mjesecima, međusobni sukobi nas samo mogu oslabiti i diskreditovati pred stranačkom bazom i narodom. Vjerujem da ćemo ojačati stranku, očistiti je od onih koji su više radili za sebe nego za narod, i pobijediti na oktobarskim izborima. A zatim dovršiti posao koji smo započeli prije 24 godine poznatim Saopćenjem za javnost iz marta 1990.

Smjena članova Grupe za sigurnosnu politiku nha čelu sa Bakirom Alispahićem i Enverom Mujeznovićem izazvala je dosta reakcija. Zbog čega je Predsjedništvo SDA donijelo tu odluku?

Odbor je bio neaktivan u vremenu kad je morao biti najaktivniji. Odluka o raspuštanju je donesena jednoglasno od strane svih prisutnih na posljednjoj sjednici Predsjedništva SDA.