Velika radost
277

Banja Luka: Nakon 80 godina počela nastava u medresi "Reis Ibrahim ef. Maglajlić"

I. P.
Nastava u Medresi "Reis Ibrahim ef. Maglajlić" u Banjoj Luci počela je danas, čime se oživljava ova oaza duhovnosti, odgoja i obrazovanja nakon 80 godina, koliko je prošlo od zatvaranja medrese u ovom gradu tokom Drugog svjetskog rata.

Školsku 2020/2021. godinu pohađat će jedno mješovito odjeljenje učenica i učenika, njih 22 iz Banja Luke, Prijedora, Prnjavora, Doboja, Kiseljaka i drugih gradova.

Medresa se nalazi u bivšoj zgradi Muftijstva banjalučkog, dok će učenici biti smješteni u vakufskoj zgradi u kompleksu Ferhadije džamije. Medresa će pratiti nastavni plan i program drugih medresa u BiH, a nastava u izmijenjenim okolnostima uslijed pandemije izvodit će se uz poštivanje predviđenih epidemioloških mjera.

Muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović je ocijenio kako je ovo značajan iskorak Islamske zajednice (IZ) u BiH, svih Bošnjaka koji su se vratili na svoja ognjišta, ali i značajan dan za Banja Luku te, svakako, vjesnik boljih vremena na ovim prostorima.

"Želim kazati da je ovo nova vrijednost koju nudimo ispred Islamske zajednice i reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića koji na ovaj način pokazuje svoju brigu i odgovornost prema ovom kraju, kao i svakom dijelu BiH. Mi vjerujemo da će ova nova vrijednost pokazati jednu sliku Bošnjaka. Osim što je ova medresa nova nada ona je i ogledalo ovog grada, prostora i ona na taj način treba da pokaže da se može živjeti te da je suživot moguć na ovim prostorima. Ova ideja je naslonjena na one vrijednosti koje su moji prethodnici dali ovom gradu. Želim istaknuti da nismo imali nikakvih političkih problema i da ih ne očekujemo. Može se raditi ako se gleda u budućnost, a ako se gleda samo u prošlost onda se um balzamuje što, svakako, nije dobro, jer valja gledati naprijed", kazao je muftija Abdibegović.

Podsjetio je da su i naši preci gledali naprijed i da je samo tako do nas doprlo očuvanje i vjere i ljubavi prema domovini, bez obzira kako je ona u svom unutrašnjem uređenju postojala.

"Ova medresa će biti još jedno svjetlo, još jedna zvijezda vodilja na ovim bosanskim putevima iskušenja, slasti i radosti", kazao je muftija Abdibegović.

On je zahvalio roditeljima na povjerenju, koji se bili uz njih i vjerovali da će ovaj projekat biti realiziran za kretko vrijeme.

"Udarit ćemo i temelj jednom đačkom domu u ovom gradu, jer Medresa ne može funkcionirati bez đačkog doma, a već smo poduzeli korake u kupovini zemljišta u ovu svrhu. Vjerujem da ćemo naći dobre sagovornike i vakife za ovaj projekat. Mi smo osjetili brigu i toplinu ruku iz Federacije, onih koji su u dijaspori, a najveću toplinu smo osjetili od onih ljudi koji žive na ovom području. Njihove oči nama su značile i ozračje i vjeru da Islamska zajednica može odgovoriti svim izazovima. Molim Allaha da pomogne sve one koji su nama pomogli i da nas dalje pomažu, jer se nadamo da ćemo iz ovoga grada uvijek slati lijepe vijesti, ideje", kazao je muftija Abdibegović.

Direktor Medrese Muris Spahić izjavio je da su Banjalučani danas ponosni na ovaj događaj, te da je njihova podrška, ali i podrška drugih muslimana i dijaspore, neizostavan dio čitavog projekta.

"Medresa dijeli iste ciljeve drugih medresa u BiH, s tim da zadržava svoju specifičnost, jer je prva na području manjeg entiteta. Hvala Dragom Bogu nismo imali i nemamo nikakvih političkih problema. Ova medresa je dokaz da se sve može uraditi s iskrenim nijjetom i da se dogovorom mogu uraditi velike stvari", kazao je direktor Spahić.

Podsjetio je da je Medresa "Reis Ibrahim ef. Maglajlić" sedma medresa Islamske zajednice na području BiH, te da je opremljena pametnim tablama i projektorima.

"Svaki učenik je od Islamske zajednice, osim udžbenika i simboličnih poklona, dobio i nov laptop", dodao je direktor Spahić.

U Banjoj Luci je kroz povijest bilo više medresa, u jedno vrijeme čak pet, a zadnja škola ovog tipa zatvorila je vrata tokom Drugog svjetskog rata.

Današnja medresa je ime dobila po reisu-l-ulemi Islamske zajednice hafizu Ibrahimu ef. Maglajliću, koji je rođen u Banjoj Luci, a funkciju petog po redu reisu-l-uleme obnašao je u vrijeme prve Jugoslavije od 1930. do 1936. godine.