Banja Luka u ovom momentu nema simbole - grb i zastavu, s obzirom na to da je Ustavni sud Republike Srpske još u februaru 2013. godine proglasio grb Banja Luke neustavnim.
"Ukoliko Skupština grada na današnjem zasjedanju prihvati ovaj prijedlog zaključka o prihvatanju nacrta statutarne odluke o utvrđivanju simbola grada Banja Luka ići će se na javnu raspravu, koja će trajati 21 dan", rekao je gradonačelnik Igor Radojičić.
On je napomenuo da predmet današnje rasprave treba da budu Statutom propisani tekstualni opis idejnog rješenja grba, čiji je prijedlog uradio najpoznatiji srpski heraldičar Dragomir Acović, a jednoglasno prihvatila Komisija za izradu grba, na čijem je čelu.
Skupština grada usvaja tekst statutarne odluke, a ne crtež. Radojičić kaže da će detalji biti kasnije razrađeni i ističe da će se na današnjem zasjedanju odbornicima obratiti i sam Acović.
Predloženo rješenje obuhvata sva pravila tradicionalne heraldike, a sadrži nekoliko neospornih simbola/elemenata identifikacije sa gradom - raspored boja u redoslijedu zastave Republike Srpske - crveno u gornjem dijelu, plavo u srednjem, bijelo - srebrno u donjem dijelu štita, kao pozadinu elemenata na štitu.
Obuhvata i elemente na štitu - tvrđavu "Kastel", rijeku Vrbas, "prut" - drugi vodotoci, kao i vrh karakterističnog dajak čamca.
Čuvari štita su u alternativama dvije ličnosti iz historije Banja Luke - književnik Petar Kočić i ban Svetislav Milosavljević ili primjerci faune koji, takođe, imaju asocijaciju sa područjem i historijskom podlogom - jazavac značenje iz Kočićevog djela, te karakterističnu floru - zlatno lišće kestena u postamentu, kao i kamenu krunu karakterističnu za grbove gradova, sa prepoznatljivim ugrađenim pročeljem Banskog dvora.
Naziv grada ćirilićno i latinično na bijeloj traci u podnožju štita.
Acović je predložio grb u tri veličine - mali grb koji se najčešće koristi, te srednji i veliki, koje koriste samo gradonačelnik i predsjednik Skupštine grada.
