"Bosni i Hercegovini ne treba mnogo kako bi imala banku koštane srži, i upravo zbog toga moramo napomenuti da se mnogi prave gluhi kada je u pitanju ovaj problem", rekla je Amela Sućeska, direktorica projekta "Banka koštane srži".
Građani su spremni dati svoje uzorke krvi, ali problem je cijena tipizacije koja je 400 eura, dok je za banku potrebno 1.500 tipiziranih uzoraka. Ipak, uz projekat su načelnici i privrednici, kao što su Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Općine Stari Grad koji je prvi izvršio tipizaciju krvi u BiH, BH Telecom, Lutrija BiH, Bussines Academy i druge.
Tu je i Fudbalski savez BiH koji daje veliki doprinos cijelom projektu, zahvaljujući doprinosu Ivice i Asime Osim.
Hadžibajrić je istakao da bez institucija, a prije svega misleći na nadležna ministarstva, ovakav projekat neće biti moguće dovesti do kraja.
"Bojim se da smo postali previše samoživi i da ne razmišljamo previše o ljudima koji boluju od teških bolesti. Dovoljno je otići na onkologiju da se vidi kakva se usluga takvim ljudima pruža. Ja pozivam vlasti da pomognu Banku koštane srži jer bez 1.500 uzoraka mi ne možemo ući u Evropsku asocijaciju banaka koštane srži kako bismo pomogli našim bolesnicima", rekao je Hadžibajrić koji je istakao da će Općina Stari Grad nastaviti pomagati cijeli projekat.
Ipak i sa trenutnih 800 tipiziranih uzoraka Banka može postati dio evropske asocijacije.
"To se može desiti pod uslovom da ministar zdravstva kaže da će biti smještena u Zavodu za transfuzijsku medicinu u Sarajevu", rekao je Abdulkadir Tuco, predsjednik NVO Mala.
On je naglasio kako je jedan od sponzora i "krivaca" za najavljeni događaj na Ilidži i visoki predstavnik Valentin Inzko. Također, istaknuta je i velika uloga doktora Bakira Nakaša kao najodgovornijeg za projekat Banke.
"Želim da budemo Bosanci i Hercegovci kao od 1992. do 1995. godine kada smo sve dijelili. Dajte da za bolesne ljude uradimo nešto pozitivno jer nemaju 300.000 KM za liječenje. U Bosni i Hercegovini od 60 pacijenata godišnje njih 47 završi smrtno! Razloge znaju institucije sistema i zdravstveni radnici", rekao je Tuco dodavši da će ulazak Banke koštane srži u asocijaciju banaka osigurati da liječenje naših građana bude znatno jeftinije – 50-70 hiljada KM.
Tipizacija uzoraka krvi radi se u Hrvatskoj, jer u BiH ne postoje certificirane laboratorije koje bi mogle obaviti potrebne radnje. Također, tipizacija je jeftinija u Hrvatskoj nego što bi to bila u Bosni i Hercegovini.
Nejra Musić je jedna od izliječenih od raka limfnih čvorova i preživjela je zahvaljujući transplantaciji koštane srži.
"Nije bilo lako, pogotovo u BiH, jer ne postoje uslovi za liječenje. Čak i pored te činjenice ljekari su nam govorili da treba da ostanemo u BiH. Ipak, morala sam ići u Austriju, Hrvatsku i Tursku kako bih obavljala potrebne preglede, a sve troškove su snosili moji roditelji", rekla je Musić koja danas nudi pomoć ljudima koji trpe ono što je ona prošla prije četiri godine.