"Do sada, što je uradila Služba za poslove sa strancima i Granična policija prilikom otkrivanja njihovog ilegalnog prelaska, ili da su već ilegalno ušli u BiH, evidentirano je više od 3.150 osoba. Dobro su poučeni da, kad se pojave na teritoriji BiH traže azil, odnosno međunarodnu zaštitu i iskazuju svoju namjeru", kazao je Baotić.
Dodao je da je veliki broj njih, odnosno 80 posto od navedenog broja, iskazao namjeru, ali kada trebaju da pristupe registraciji, ne dolaze na registraciju, jer ona podrazumijeva i uzimanje biometrijskih podataka.
"Uzimanje otisaka prstiju i fotografiranje, ali za njih je najkritičnije ako mi uzmemo deset otisaka prstiju i dlanova, jer se na taj način mogu identificirati bilo gdje da se nađu, da li su boravili nekada u BiH", naveo je Baotić.
Napomenuo je da njima nije cilj da Bosna i Hercegovina bude njihova krajnja destinacija, nego je to zemlja u tranzitu i oni preko nje žele do zemalja zapadne Evrope.
Baotić je kazao da su kapaciteti za smještaj ilegalnih migranata u BiH vrlo skromni, ali praksa pokazuje da je azilantski centar u koga se smještaju tražitelji međunarodne zaštite postao tranzitno mjesto.
"Dođu, borave jedno određeno vrijeme četiri-pet do deset dana, napuštaju taj centar, dođu drugi. Ne možemo pričati kako nemamo kapaciteta, a praksa pokazuje da oni borave u parkovima i na drugim mjestima. Svi oni koji borave u parku ili na nekim drugim mjestima su u pravom smislu riječi ilegalni migranti", ističe Baotić.
Po njegovim riječima, BiH radi na tome da se izvrši proširenje kapaciteta i "to proširenje kapaciteta je sadržano u informaciji, prijedlogu mjera koje treba hitno poduzeti da bi se propusnost granice i nezakonite migracije, prije svega sa istočnim zemljama, svele na što je moguće manju mjeru".
Baotić kaže da je ta informacija prošla prvu fazu, Koordinaciono tijelo koje se bavi pitanjima migracija, odnosno krizni štab koji je to razmatrao prošlog petka.
"Ima sitnih dorada koje će biti urađene u naredna dva dana i to će kao dokument otići na Vijeće ministara BiH, koje će se upoznati o svemu onome što se predlaže od agencija, odnosno institucija koje djeluju u okviru Ministarstva sigurnosti BiH", naveo je Baotić.
On je iznio podatak da su prošle godine imali 341 zahtjev za azil, za 381 osobu, a najveći priliv je bio u decembru.
"Ove godine, zaključno sa četvrtim mjesecom, imamo već 383 zahtjeva za azil. Znači da smo prebacili brojku u odnosu na prošlu godinu, tako da je za očekivati, kvartalno, ako se ovo bude kretalo kao što se kretalo i do sada, da će do kraja godine biti sigurno više od hiljadu zahtjeva za azil", procjenjuje Baotić.
Kaže da su uglavnom poznate zemlje iz kojih dolaze tražioci azila.
"Po njihovim izjavama, jer mi nemamo mogućnost da utvrdimo njihov identitet, oni nemaju nikakvih dokumenata i kažu da dolaze iz Pakistana, Afganistana, Palestine, Sirije, Maroka, Alžira, Tunisa...", zaključio je Baotić.
