Nakon 12 godina
1k

Baralija: Mostar se mora odlučiti za promjene ili nastaviti ovako, pa ko posljednji izađe neka ugasi svjetlo

G. Š.
Irma Baralija
Irma Baralija
Potpredsjednica Naše stranke i kandidatkinja Bh. bloka za Gradsko vijeće Mostara Irma Baralija koja je tužbom BiH dobila presudu u Starzburu zbog neodržavanja izbora od 2008 godine u tom gradu očekuje da se od 20. decembra Mostar preusmjeri na drugi kolosijek.

"Od grada u kojem je, na ideološkom planu, još uvijek glavna borba za njegov etnički prefiks, moramo stvoriti grad kojem će odrednice biti privreda, turizam, kultura, obrazovanje i slično tome. To je moje glavno očekivanje", kaže Baralija za Klix.ba.

Što se tiče koalicija, podsjeća da je u ovom predizbornom periodu u koaliciji samo sa SDP-om, ali naglašava da nisu zatvorili vrata opciji saradnje i sa nekim drugim strankama koje budu imale mandat u Vijeću a koje dijele njihove principe i viziju Mostara.

"U obzir jedino ne dolaze one stranke koje su do sada vladale i od grada napravile ovo što imamo sada", podcrtava Baralija.

Dvostruki aršini međunacionalnih odnosa

U tom kontekstu otvoreno govori o brojnim problemima koji onemogućavaju normalno funkcionisanje grada i dvostrukim aršinima vidljivim i na polju međunacionalnih odnosa.

"Na političkom planu, ma koliko se činilo da ti odnosi postoje i da su oni nekakav problem, problem je ustvari što njih nema. Zna se tačno šta je čije i niko se nikom u posao ne petlja. Uspostavljen je politički, partijski monopol nad resursima grada. Sve je strogo razdvojeno. Svaki pokušaj stvaranja međunacionalnih odnosa, zajedničkog kreiranja zajedničke nam budućnosti, remeti taj njihov SDA-HDZ sklad i onda oni to proglašavaju izdajom. Njima je u interesu da odnosa nema, da neometano upravljaju onim što su zarobili kao stranački plijen.Što se tiče odnosa među ljudima, rijetke su situacije u kojima neko nekog pita šta je po nacionalnosti da bi s njim mogao imati bilo kakav odnos", objašnjava mostarska političarka.

Otvoreno govori i o milionskom projektu kolektora koji je nazvan historijskim poduhvatom toga grada, što će bez sumnje i ostati s obzirom da se za njega vežu brojne afere o pronevjeri čak i na međunarodnoj sceni.

"Tu nema druge nego napraviti reviziju projekta. S jedne strane u smislu tehničko-tehnološke njihove ispravnosti, a s druge strane u smislu finansijske konstrukcije. Kad se to uradi, onda možemo znati šta treba raditi da bi kolektori profunkcionisali. Ono što prvo treba uraditi jest izdvojiti maksimum budžetskih domaćih sredstava da vidimo koliko možemo sami uraditi da bismo odobrovoljili strane donatore i kreditore da nam opet ukažu povjerenje. Prije svih, tu mislim na Šveđane koji su s pravom razočarani i koji s pravom ne žele više da ulažu u Mostar. U moru drugih, i ovo je jedan od velikih grijehova trenutne administracije, da u ovakvoj situaciji ekonomske i zdravstvene krize gubi tako dobre prijatelje i to još iz zemlje u kojoj imamo jednu od najbrojnijih zajednica Mostaraca, ali i generalno Bosanaca i Hercegovaca", govori Baralija bez imalo zadrške.

Dodaje da je isti sistem kriv i za težak položaj Aerodroma Mostar koji je uprkos povoljnom geografskom položaju i dugogodišnjim ulaganjima dovedn do očajnog položaja.

"Ono što možemo s gradskog nivoa uraditi jeste da vršimo pritisak na Ministarstvo prometa i komunikacija na federalnom nivou, kao i druga ministarstva, recimo finansija, da urade plan oporavka aerodroma, da se procesuiraju krivci za sadašnje stanje i imenuju ljudi koji su spremni raditi požrtvovano, ali i transparentno", odlučna je Bralija.

Opcija je po njezinim riječima i dati aerodrom pod koncesiju, po uzoru na druge aerodrome u okruženju da bi se što prije došlo do novih avio letova i tako pokušala spasiti turističku sezonu naredne godine.

More grijeha dosadašnje vlasti

"Ono što sigurno nećemo dozvoliti je da Aerodrom Mostar nastavi biti mjesto za uhljebljavanje stranačkih podobnika i pista na koju samo Dodik sleti kad dolazi Čoviću. Dosta je više njihovog bahaćenja! Trenutni vlastodršci su aerodrom doveli na nivo da služi isključivo njima. Prvi korak ka rješenju je u rukama građana, jer su izbori naredne sedmice", smatra Baralija.

Ulaskom u vlast među brojnim problema koje sa svojim saradnicima prioritetno želi riješiti je i deponija Uborak, pa će u skladu s tim po ulasku u Vijeće odmah tražiti tematsku sjednicu.

"Tražit ćemo da nas i javnost nadležni organi informisati o tačnom i objektivnom trenutnom stanju na Uborku. Moramo znati kolika je šteta načinjena kako bismo znali koliko će nam novca i vremena trebati da je saniramo. Naš krajnji cilj je potpuna reorganizacija načina upravljanja otpadom te prelazak na druge, čistije, ekološki prihvatljivije i u konačnici isplativije opcije poput spalionice", objašnjava kandidatkinja za Gradsko vijeće Mostara.

Svjesna velikih izazova koji će dočekati novu vlast i brojnih zaostalih projekta koje treba rješavati kako nam kaže neće dozvoliti ni u jednom trenutku da se zanemare razvojne šanse najvećeg hercegovačkog grada koji godinama ostaje samo na priči ogromnog potencijalima.

"Turizam je glavni. Međutim, on je olako shvaćen i pristupa mu se neplanski. Nije turizam samo Neretva, Stari most, sunce i prodaja kafe i pogleda na sve to. To je jedna od njegovih posljedica. Toga, međutim, neće biti bez stvari o kojima smo dosad razgovarali, riješene čistoće grada, kolektora ali i naravno funkcionalnog aerodroma koji ima primarnu ulogu u pretvaranju Mostara u grad poželjan za posjetu. Grad koji će biti među prvih deset u Evropi kao najpoželjnija destinacija, a prvi u regiji. Glavni razlog posjete će biti turizam, ali u daleko široj ponudi nego što je to danas slučaj. Turizam moramo razvijati i mimo ljeta i raditi na ponudi medicinskog turizma, ponudi za kongresni, sajamski i sportski turizam. Mostar ima dva fudbalska kluba, a nijedan nije regionalno, a kamo li evropski ili svjetski značajan. Da ne govorimo o takmičenjima u drugim sportovima koja također privlače veliki broj ljudi", govori Baralija iznoseći dio planova iz programa za koji će se zalagati.

Dodaje kako za sve to grad mora biti siguran, ne samo u smislu fizičke bezbjednosti posjetilaca, već i u smislu higijene, prehrane, i cijelog niza stvari.

"Što se tiče industrije, poticaćemo razvoj IT i kreativnih industrija. Mostar je grad studenata kojima moramo omogućiti uslove u kojima će najbolje razvijati svoje intelektualne kapacitete i izražavati svoju kreativnost. Daćemo im gradske prostore na korištenje, neka se uvezuju, stvaraju, pišu, fotografišu, snimaju, izlažu i prodaju svoje radove. U tu svrhu ćemo promijeniti identitet Glavne ulice u Mostaru, pretvorićemo je u dio grada za kulturu i umjetnost koji će onda i turistima nuditi drugačija i autentična iskustva i suvenire iz našeg grada. Također, imamo dva pozorišta, i vjerovatno isto toliko glumaca i reditelja koji od svog posla mogu komotno živjeti da im ne trebaju dodatni angažmani. Potencijal vidimo i u koncertnoj dvorani u koju bi dolazili svjetski, evropski ili regionalno značajani bendovi. Za sve to još uvijek imamo ljude, još nisu svi otišli i njima ćemo davati podsticaje za projekte od društvenog značaja, čiju ćemo realizaciju pratiti, pomagati, evaluirati...", optimistična je potencijalna mostarska vijećnica.

Vratiti povjerenje u Gradsku upravu

Pored svega navedenog za nju će kako nam kaže biti veliki izazov u gradsku administraciju vratiti povjerenje građana koje u Mostaru godinama ne postoji zbog brojnih razloga.

"Tražit ćemo da Gradsku upravu, odmah po preuzimanju vlasti, podvuče reviziji poslovanja i otvoriti za nadležne inspekcije. Pod hitno njen rad moramo učiniti u potpunosti transparentnim, što znači ne samo prezentirati šta to mi radimo, nego i građane uključiti u procese našeg rada i odlučivanja", kazala je Baralija.

Dodaje, kako je za to digitalizacija rada Gradske uprave neophodna. Objašnjava da će se time smanjiti mogućnost različitih vrsta malverzacija, ali i rad učiniti bržim i efikasnijim.

"U saradnji s višim nivoima vlasti moramo stvoriti obavezu uspostave javno dostupne platne liste svih vijećnika u uposlenika administracije, kao i njihov imovinski karton, na osnovu čega bi se moglo samjeriti koliko to stvarno kao gradski službenici imamo i koliko je to u skladu s našim primanjima. Još jedan korak koji se mora poduzeti da bismo se u potpunosti izborili protiv korupcije jest depolitizacija pravosuđa, ali to je opet moguće u saradnji s višim nivoima vlasti. Zato uvijek kažem, koliko god nam je bitna ova 2020., toliko nam je bitna i 2022. Ove godine, kad budemo glasali, moramo imati u perspektivi i izbore za dvije godine. Sad već možemo znati da će se desiti velike promjene u vlasti na državnom, federalnom i kantonalnim nivoima. U većim gradovima su se desile i na lokalnom. Mostar mora odlučiti da li će ići u smjeru tih promjena ili nastaviti ovako, pa ko posljednji izađe, neka ugasi svjetlo", zaključila je Baralija na kraju našeg razgovora.