Bečarević: Na sjednici vlade sam ironično pitao da li KS-om vladaju direktori kantonalnih preduzeća

Mnogi će se sjetiti kako je bilo prije odluke Emerika Bluma (bivši gradonačelnik Sarajeva i osnivač kompanije Energoinvest) o gasifikaciji grada. Bojim se da sada užurbano idemo prema periodu prije te odluke kojom je zagađenje zraka znatno smanjeno.

Nije normalno da u Sarajevu trenutno imate 10.000 priključaka na kojima razina potrošnje iznosi nula. Sljedeća razina potrošnje se odnosi samo na kuhanje i toplu vodu. To znači da postoji veliki broj građana koji ne koriste plin za grijanje, a plaća dvije KM za održavanje seta. Zamislite da sve te ljude privolimo da koriste plin.

Nastavlja se smanjivanje upotrebe plina i to će možda još više biti uočljivije ove godine. Nekada je potrošnja plina u Sarajevu bila viša od 150 miliona kubika, a sada bi to moglo biti između 130 i 135 miliona kubika. Međutim, stvarni potencijal sa svim priključcima je 180 miliona kubika, jer je 95 posto grada gasifikovano.

S takvom potrošnjom bi zrak bio mnogo čistiji. Moramo raditi i na analizi plana interventnih mjera (za smanjivanje zagađenja zraka). To je radio jedan međunarodni stručnjak pod Svjetskom bankom (WB). Date su smjernice za interventne, tj. kratkoročne mjere - one koje su primjenjuju odmah.

Ministarstvo će na bazi ove analize napraviti novi plan. Više neće postojati epizoda "Pripravnost", već će postojati samo epizode "Upozorenja" i "Uzbune", jer "Pripravnost" bi trebala biti kontinuirana s obzirom na to koliko je dana zrak zagađen.

Razradit će se šta će se raditi tokom "Upozorenja" i "Uzbune". Time će se tretirati čvrsta goriva za grijanje, saobraćaj i sve ono što u datom trenutku može dati rezultat. Povećat ćemo korištenje mokrog postupka - pranja ulica posebnim hemikalijama kada je zrak zagađen.

Međutim, dugoročna rješenja su korištenje ekološki prihvatljivijih energenata, prije svega plina. Zbog toga apelujem da se cijena plina snizi. Ako to neće uraditi trenutna Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, onda neka to uradi sljedeća. Moraju nam pomoći da se plin što više koristi.

Da li je cijena plina najveća poteškoća u snabdijevanju ovim energentom?

Jeste. Protekle zime i nije bilo nekih drugih poteškoća u snabdijevanju plinom. Tome su doprinijeli visoke temperature i ušteda ovog i drugih energenata u zapadnoj Evropi. Plina je bilo i plina će biti. Evropa već iznalazi rješenja, zamjenu za ruski plin. To je prioritet svih prioriteta.

Cijena plina u Bosni i Hercegovini je visoka i postoji mogućnost da se snizi. Govorio sam da bi ona trebala biti niža za 30 posto i opet to odgovorno tvrdim. Razumijem zašto to snabdijevač (Energoinvest) ne radi - ima probleme u poslovanju, ali ne može na građanima Sarajeva zasnivati poslovanje.

Ako neko sebe smatra menadžerom, onda na stranom tržištu ne može imati 25 miliona KM prometa. Energoinvest je prije 15 godina na stranom tržištu imao prihod od 250 miliona KM. Ostalo im je 10 posto te sada preko plina i građana Sarajeva rješavaju poslovanje. To mora stati.

Postoji mogućnost snižavanja cijene, neovisno o ruskom rastu ili snižavanju cijene. To je prvi korak ka većem korištenju ovog energenta, čime bi se i snabdijevaču omogućilo da njegovim većim količinama poveća prihode.

Da li će se nastaviti program subvencioniranja kupovine peći na pelet i toplotnih pumpi?

Gotovo sigurno, ali moramo biti realni. To je dugoročni projekat, jer postoji, okvirno, između 30.000 i 40.000 domaćinstava koja koriste čvrsta goriva. Bilo bi potrebno mnogo novca za te subvencije i ove subvencije su jedna od mjera koja treba biti kontinuirana. Sigurno je da će se svake godine poduzeti korak ka tome.

Kako komentarišete ideju da se izgradnja nekretnina uslovljava postavljanjem toplotnih pumpi, odnosno da imaju samo mogućnost korištenja ekološki prihvatljivijih energenata?

To je dobra i prihvatljiva ideja. No, moramo biti svjesni da su toplotne pumpe značajna investicija. Za njih je potrebno izdvojiti od 15.000 do 20.000 KM.

Postoji nešto drugo što meni nije jasno. Moguće je proširiti sistem centralnog grijanja, ali po tom pitanju nemamo spektakularan rast. Zapravo, dešava se smanjenje broja (korisnika centralnog grijanja). Trenutno je 600 građana koji se žele isključiti sa centralnog grijanja. Uzrok toga je visoka cijena plina.

Izvinio sam se svim građanima Kantona Sarajevo koji koriste centralno grijanje, jer nije predloženo snižavanje za iznos za koji se može sniziti cijena centralnog grijanja.

Pravi se analiza cijena centralnog grijanja sa ciljem da se ta cijena što više snizi. Problem je i u pritužbama građana ombudsmanima. Veliki je broj pritužbi na korištenje kalorimetara, cijenu grijanja i kvalitetu grijanja.

Imat ćemo program za 1.000 stanovnika kojima će se omogućiti da grijanje plaćaju po količini potrošene energije. Trećinu bi plaćalo resorno ministarstvo, trećinu preduzeće Toplane i trećinu potrošač. Građevine se utopljavaju, ali koja je svrha toga ako one nemaju kalorimetre - mjerača toplote. Ne dobija se učinak koji se treba dobiti. Idemo ka tome da se plaća po potrošenoj toplotnoj energiji.

Posjetili ste komunalna preduzeća i poslali im dopis kojim ste ukazali na netransparentnost u njihovom radu. Šta ste još zapazili u tim preduzećima nakon tih posjeta?

Niti jedno jedino komunalno preduzeće ne poštuje uredbu kojom se reguliše objava dokumenata na internetu. Smisao toga jeste da javnost zna kako preduzeća posluju.

U konačnici ni ja kao ministar ne bih morao uvijek otići u komunalno preduzeće, već želim da to bude dostupno na internetu da znam kada su imali sjednicu nadzornog odbora, o čemu su raspravljali na toj sjednici, kakve su odluke donijeli, kakve pravilnike imaju.

Direktori preduzeća u prvih pola sata spomenutih posjeta korektno predstavi rad i pozitivno govori o njemu. Onda uslijedi šamar - počnete dobijati informacije da su bremenita u poslovanju.

Primjer za to je preduzeće Sarajevogas koje je prošle godine, koliko sam informisan, poslovalo s dobiti od 80.000 KM, i to nakon ranijih višemilionskih dobiti. Njihov zahtjev je da se zaposli 31 osoba za čije bi plate godišnje trebalo dodatnih milion KM. Da to odobrimo, faktički bismo imali novu kompaniju koja plate isplaćuje iz budžeta. To nije korektno.

Osim toga, prema posljednjem kolektivnom ugovoru omogućen je dodatak na platu u iznosu od 100 KM. Skoro sva preduzeća traže da se taj novac omogući iz budžeta. Odakle? Gdje je taj novac u budžetu? To su milioni.

Kako sam rekao neki dan na sjednici kantonalne vlade: Ovo ministarstvo, kako stvari idu, bit će prvo ministarstvo socijalne, komunalne politike i onda svega ostalog. Bojim se da će se ovo ministarstvo pretvoriti u socijalu, da samo vrši transfer novca prema preduzećima i da ništa drugo ne radi.

Ironično sam pitao da li Vlada Kantona Sarajevo vlada kantonom ili direktori preduzeća vladaju Vladom Kantona Sarajevo.

Odavno postoje zamjerke na ukupnu čistoću u gradu. Kada će grad biti čistiji?

Neki dan smo na padinskim dijelovima Starog Grada započeli s onim što zovem zagrijavanje. Bio sam na terenu, pratim i zadovoljan sam s onim što radi preduzeće Rad - kako su pristupili čišćenju ulica nakon zime.

Molio sam da se centar grada uredi uoči posjete predsjednika Azerbejdžana. Čišćenje će biti intenzivnije tokom javnih radova kroz kantonalnu službu za zapošljavanje. Slijedi sve ono što grad treba da čini gradom.

Jednom prilikom smo vratili snimak sa videonadzora kako bismo provjerili ko je izvadio smeće iz kante kod Vlade Kantona Sarajevo, jer smo mislili da je to uradio neko od građana. Vidjeli smo da su to uradile ptice. Ovo govorim kako bih ukazao da smo posvećeni rješavanju ovog problema.

Što se tiče preduzeća Rad, bit će vrlo pozitivnih novina. Molim građane da smeće ostavljaju u kante, a ne da se samo komunalni radnici krive za nečistoću. Bit će napravljeni hodogrami čišćenja i uređenja.

Kakvo je vaše mišljenje o tome da se razdvoji ministarstvo na čijem ste čelu?

Ministarstvo se bavi od ugriza pasa do zagađenja zraka. Sada nije korektno raditi razdvajanje ministarstva. Ako će to trajati godinu-dvije, onda mi ništa drugo nećemo raditi. To treba eventualno uraditi na kraju mandata.

Rekao sam na sjednici vlade da je nebitno da li neko želi da ostavi komunalnu djelatnost kao takvu. Ona treba da postoji, jer ne možete komunalna preduzeća dati ministarstvu saobraćaja ili ministarstvu privrede.

No, kako stvari stoje, kazao sam da bismo svi mi trebali da pređemo u ministarstvo za socijalna pitanja. Ako će se poslovanje preduzeća samo zasnivati na tome da im se daje budžetski novac, odakle novac?