Bećirović, kao predlagač Rezolucije o Sutorini, saopštio je kako među zastupnicima PD-a postoji želja za utvrđivanjem činjenica o statusu Sutorine, ali da u politici oduvijek postoje dvije struje – ona koja ide lakšim putem i ona časna, kako kaže, koja ide težim putem.
Bećirović je naglasio da u Bosni i Hercegovini sada postoji povećana svijest o državi, a pozdravio je i veću aktivnost akademske zajednice koja podržava utvrđivanje činjenica o teritoriji u Boki Kotorskoj, a koja je, kako sam kaže, nepravedno i usmeno oduzeta Bosni i Hercegovini. Ipak, u ovom trenutku u samim državnim organima ne postoji konsenzus oko Sutorine.
"Zadatak izabranih zvaničnika ove zemlje jeste da čuvamo interese BiH, a zato smo i položili zakletvu kako bi bili advokati države BiH. Mi ćemo se za državu i njene granice zalagati isključivo mirnim i demokratskim putem te pravnim sredstvima", rekao je Bećirović koji je dodao kako se nada da ova generacija političara neće biti zapamćena kao ona koja je potpisala otimanje važne teritorije Bosne i Hercegovine.
Osvrnuo se Bećirović i na izjave u Crnoj Gori ocijenivši ih neargumentovanima, uključujući poziv na Zetsku banovinu i pravne akte koje je poništila FNR jugoslavija.
"Mi poštujemo nezavisnost Crne Gore, ali i poštujemo princip da tuđe nećemo, a da svoje ne damo. Moramo biti dostojni svojih predaka koji su stoljećima gradili BiH. Moramo pokazati da nam je stalo do svakog petlja teritorije. Naš cilj je bio i ostao da gradimo dobrosusjedske odnose, ali ne na štetu BiH", rekao je Bećirović podsjetivši još jednom za historijske pravne argumente koji idu u korist Bosni i Hercegovini kao što su ustavi, zakoni i odredbe koji vide Sutorinu samo u sastavu BiH.
"Moram reći da tekst Rezolucije govori o državi BiH i ovo je isključivo pitanje države. U ovom tekstu nema riječi o entitetima. Ako se Sutorina uspije vratiti u sastav BiH, to je isključiva nadležnost državnih organa", precizirao je Bećirović dodavši da država nikako ne može biti od "Baščaršije do Ilidže" nego je država na cijeloj državnoj teritoriji.
Bećirović je podsjetio da u BiH postoji raspoloženje koje guši Inicijativu za povrat Sutorine, a potom je dodao kako skoro sve zemlje u okruženju imaju pogranične sporove.
"Ako se Hrvatska koja ima preko hiljadu kilometara može boriti za nekoliko otočića, onda se i BiH može boriti za svoje more", zaključio je Bećirović koji je naglasio da je javna rasprava o Sutorini zakazana za 24. februar nakon čega će se Predstavnički dom napokon izjasniti o Rezoluciji.
Podsjećamo, prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore utvrdilo je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom novembra 2014. godine, a prema njemu bi Sutorina trebala trajno ostati u sastavu Crne Gore. Ukoliko se Rezolucija u Parlamentu usvoji, odluka Vijeća ministara bit će poništena.
