Govoreći na pres-konferenciji o temi "Značaj, vrijednosti i aktuelnost poruka ZAVNOBiH-a za građane i narode Bosne i Hercegovine s posebnim osvrtom na neuspjele pokušaje njegovog negiranja" on je istakao da je ZAVNOBiH obnovio državnost Bosne i Hercegovine a da Dayton, sa stanovišta državnosti, nema nikakvu težinu jer nije uspio da negira tri ključna elementa ZAVNOBiH-a: granice, kontinuitet i ravnopravnost.
"Bosna i Hercegovina nije nastala 1995. već i nakon Daytona nastavlja svoje postojanje kao međunarodno priznata država i upravo zato su nevažeće i propale sve odluke nelegalne Narodne skupštine Republike Srpske od 20. jula 1993. kojim su proglašene nevažećim odluke ZAVNOBiH-a", rekao je Bećirović.
Istakao je da je Dan državnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembar, jedan od najsvijetlijih i najvažnijih datuma u hiljadugodišnjoj historiji ove zemlje.
"Mislim da svaki građanin i svaki narod u BiH mogu i trebaju biti ponosni na ZAVNOBiH i njegove vijećnike i poruke. Vijećnici ZAVNOBiH-a su zlatnim slovima upisani u historiji Bosne i Hercegovine jer su nas svrstali na stranu svjetske antifašističke koalicije, suprotstavili su se bratoubilaštvu, mržnji, podjeli i fašizmu u Drugom svjetskom ratu te su obnovili državnost Bosne i Hercegovine", rekao je Bećirović.
Naglasio je da je ZAVNOBiH puno više od jedne konferencije ili politički značajnog događaja - to je datum najvišeg ranga u našoj historiji koji je na historijsku scenu izveo nove društvene snage.
"Njegove ideje upućuju na toleranciju, mir i nenasilje i one su u BiH aktuelne i danas kao što su bile i prije 70 godina. Veliki historijski smisao ZAVNOBiH-a je u tome što je u bosanskohercegovačkom konglomeratu socijalnih, vjerskih, nacionalnih i drugih razlika pronašao tačku sinteze i svebosanskohercegovačkog sabiranja", kazao je Bećirović
On je naveo da su bosanskohercegovački antifašisti putem ZAVNOBiH-a demonstrirali smisao za politiku kontinuiteta sa egzistencijom bosanskohercegovačke države.
Podsjetio je i da je Bosna i Hercegovina 1939. bila podijeljena između velikohrvatskih i velikosrpskih krugova na osnovu sporazuma Cvetković-Maček a 1941. uključena je u sastav profašističke i zločinačke tvorevine Nezavisne države Hrvatske.
"Međutim, već u prvim godinama Drugog svjetskog rata bilo je jasno da NDH ne može opstati a od 1943. postojale su dvije opcije koje su mogle dobiti rat - antifašistička partizanska i četnička. Na četničkom kongresu održanom u januaru 1944. iznesen je program stvaranja Velike Srbije i čišćenje svih, kako su govorili, nenacionalnih elemenata. Da nije bilo ZAVNOBiH-a danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine, ni antifašističke borbe i pitanje je da li bi najmanje dva od tri konstitutivna naroda biološki opstala na ovim prostorima", potcrtao je Bećirović.
Po njegovom mišljenju, najvažniji bosanskohercegovački projekt 21. stoljeća je vratiti sve građane i narode njihovoj domovini Bosni i Hercegovini, u šta, osim političara, treba uključiti i naučne radnike, politologe, pravnike, historičare i druge.
"Duboko sam ubijeđen da Bosna i Hercegovina ima sigurnu budućnost jer ima čvrste antifašističke temelje", kazao je Bećirović.
On je naglasio da je danas lično u parlamentarnu proceduru uputio Zakon o praznicima BiH u kojem, tvrdi, ima mjesta i za postojeće praznike ali i za vjerske koje je nedavno predlagalo Vijeće ministara BiH i očekuje da i ostali poslanici tome konstruktivno pristupe i da postojeći zakon bude inoviran u skladu sa savremenim potrebama Bosne i Hercegovine.
