To je potvrdio vršitelj dužnosti direktora Agencije Refik Begić, nakon što je Vlada u novembru prošle godine donijela zaključak o održavanju posebne tematske sjednice o stanju u javnoj upravi, kojim je zadužila Agenciju da pripremi stručnu analizu u ovoj oblasti.
"Očekujemo da će se ta sjednica o stanju u javnoj upravi održati u skorije vrijeme. U cilju informiranja o reformskim procesima javne uprave, pripremili smo analizu s posebnim naglaskom na trenutne izazove s kojima se susrećemo u procesu pristupanja EU i prijedlogom mjera za postizanje veće harmoniziranosti u oblasti državne službe na svim nivoima vlasti u FBiH", navodi Begić.
Analiza je sačinjena u četiri tematske cjeline, koje se odnose na nadležnosti Agencije i postignute rezultate rada, posljedice po sistem državne službe koje su nastale nakon izvršene ocjene ustavnosti Zakona o državnoj službi u FBiH, sa akcentom na trenutnu fragmentiranost državne službe donošenjem kantonalnih zakona o državnoj službi.
Treći dio hronološki obrađuje proces reforme javne uprave u BiH, uzimajući u obzir prioritete iz Reformske agende, kao i obaveze Agencije koje proističu iz čina predaje aplikacije za punopravno članstvo u EU.
Četvrti dio čine prijedlozi akata koji bliže definiraju dinamiku provedbe i obaveze svih organa vlasti kroz akcioni plan za naredni period.
Državna služba po mjeri građana
Navedeni dokument, po njegovim riječima, Vladi daje jasnu sliku o stanju u državnoj službi i javnoj upravi i nudi realna rješenje za zagarantirano uspostavljenje efikasne i uspješne javne uprave, kadrovski i funkcionalno.
"Zapravo, imat ćemo državnu službu kakvu u Federaciji odnosno državi žele vidjeti naši građani i Evropska komisija. Što se prije budemo dali u ovaj posao, to ćemo prije postati članicom EU, što je strateški cilj svih relevantnih političkih opcija u našoj domovini", kaže Begić.
Uvjeren je da je Vladi ovaj dokument važna karika u provedbi reformi jer smatra da bilo koja reforma u pravcu EU integracija ne može bez efikasne državne službe.
Zato su uposlenici Agencije i eksperti u ovoj oblasti, pojašnjava, nastojali prikazati podatke o broju organa uprave (budžetski korisnici), kao i subjekata sa javnim ovlaštenjima (nebudžetski korisnici).
"Vršili smo analizu uporednih pokazatelja o broju uposlenih i troškovima koji se proizvedu u procesima vršenja usluga, zaključili smo i predložili optimizaciju javne uprave. Ta optimizacija odvijat će se u nekoliko koraka koji će pratiti novi zakonodavni okvir koji se odnosi na funkcionalno-organizacioni i službenički sistem u javnoj upravi", kazao je Begić.
Odgovarajući na pitanje u kojoj je fazi utvrđivanje optimalnog broja zaposlenih u organima svih nivoa vlasti kaže da je Vlada FBiH poduzela mjere za implementaciju ovog cilja.
"Optimizacija broja uposlenih u organima uprave je izuzetno važan dio sveukupne reforme. Treba se odvijati u nekoliko faza, koje su opisane u dokumentu i one podrazumjevaju mjere u cilju ekonomski održivog i efikasnog administrativnog aparata", naglašava Begić.
Vlada FBiH već nekoliko godina usvaja odluke i druge akte koje u sebi sadrže mjere štednje, koje se ogledaju u moratorijima na zapošljavanje i racionalnije trošenje ostvarenih prihoda.
To je, govori Begić, prva faza, a drugu predstavljaju mjere efektivnog i efikasnog upravljanja ljudskim resursima, što znači smanjenje troškova koji u svom radu proizvedu zaposleni, dok se istovremeno povećava kvalitet administrativnih usluga.
"U trećoj fazi, smatramo da promjene u organizacijskoj i funkcionalnoj strukturi organa javne uprave moraju odgovoriti svojoj svrsi. Time, osim smanjenja troškova, dobijamo optimalan broj organa koji trebaju biti na usluzi građanima Federacije", rekao je Begić.
U posljednjoj fazi očekuje se da se osigura brz način donošenja odluka, odnosno da se skrati proces odlučivanja od momenta prijema zahtjeva, ili ukazane potrebe, do postupka usvajanja nekog akta ili do konačnog rješenja.
Agencija sugerira da se jasnije definira obuhvat uposlenih, a i organa na koje se odnosi obaveza dostavljanja i ažuriranja podataka u registru o svim zaposlenicima, a ne samo za državne službenike.
"Naime, u proteklom periodu rađeno je na ažuriranju podataka, ali su podaci iz registra državnih službenika (RDS) nepotpuni, naročito sa premještanjem državnog službenika u organu, a iz razloga što se Agenciji ne dostavljaju pravovremeno infomacije u promjenama o statusu državnih službenika. Nastala situacija ukazuje da je RDS neophodno preurediti osmišljavanjem novog koncepta elektronske evidencije državnih službenika, te i svih ostalih zaposlenih u organima državne uprave", stava je Begić.
Takvo rješenje bit će, kako kaže, predloženo u novom zakonodavnom okviru o javnoj upravi Federacije BiH.
Budući da je neophodno postići suglasnost o konceptu za taj okvir Agencija je predložila potpisivanje sporazuma federalnih i kantonalnih vlasti u oblasti državne službe.
"Novi zakonodavni koncept trebalo bi da se zasniva na principu zajedničkih nadležnosti kada je u pitanju sistem državne službe, s tim da Federacija propisuje osnove sistema državne službe u federalnim i kantonalnim organima te u jedinicama lokalne samouprave i ujedno uređuje osnovne principe o statusnim pitanjima državnih službenika i namještenika u federalnim organima državne službe", ističe Begić.
Istovremeno "kanton, u skladu sa svojim potrebama i na osnovu zajedničkih principa utvrđenih u federalnom zakonu, normativno uređuju status državnih službenika i namještenika u kantonalnim organima te u organima uprave grada i općina“.
Dakle, Agencija predlaže da se na federalnom nivou isključivo uređuje za sve organe u Federaciji BiH: načela javne službe, sistem plaća i naknada, konkursne procedure, centralni registar zaposlenika, radna mjesta zaposlenika – pozicije/zvanja, razvoj karijere, mobilnost kadrova, stručno obrazovanje i usavršavanje, prava zaposlenika, centralna jedinica za upravljanje ljudskim resursima, drugostepeno rješavanje po žalbama, sistem kompetencija, kriteriji za prestanak radnog odnosa i revizija radnih mjesta.
Harmonizacija federalnog i kantonalnih nivoa
"Pitanja koja bi se uređivala na kantonalnim nivoima za kantonalne organe i federalna vlast za federalne organe obuhvatala bi: kadrovska planiranja, dužnosti zaposlenika, kriteriji i mjerila za plaće, uvjeti rada, planiranje i analiza potreba za stručnim obrazovanjem i usavršavanjem, disciplinska odgovornost, ocjenjivanje, interna mobilnost, interni premještaj; interni registar i nagrađivanje ",rekao je Begić.
Govoreći šta bi donio ovakav pristup "sporazumjevanja" federalne i kantonalnih vlasti, kaže da bi to bila harmonizirana zakonska rješenja službeničkog sistema u FBiH, obuhvat svih zaposlenih u organima državne službe, centralni registar zaposlenika (državnih službenika i namještenika odnosno svih uposlenika), uređen odnos svih nivoa vlasti u Federaciji u oblasti državne službe, te smanjenje broja zakonskih i podzakonskih akata.
Osim toga, navodi da bi „imali i efikasan sistem upravljanja ljudskim potencijalima, obezbjedili njihovu mobilnost u čitavoj upravi Federacije BiH na način da se osigura primjena jedinstvenih standarda te omogućili usavršavanje službenika putem odgovarajućih institucionalnih mehanizama.
Komentirajući problem podjele nadležnosti iz segmenata zapošljavanja i same državne službe Begić je naveo da u Federaciji ništa nije podijeljeno u upravi jer je "uprava jedinstven sistem".
"Sve nadležnosti su zajedničke i smatram da ni jedan nivo vlasti nema pravo da zagovara neku podijeljenu nadležnost, ili u praksi narodski rečeno ovo je moja nadležnost, a ista ta nadležnost je tuđa odgovornost. Svi koji na taj način nastupaju nisu odgovorni prema građanima, jer tada obezbjeđuju alibi za nešto što neće biti u stanju riješiti i tražit će izgovor da su drugi nivoi krivi što to nije urađeno", mišljenja je Begić.
Za njega je neprihvatljivo da se zaposlenici u javnoj upravi na različitim nivoima vlasti koji su uspostavljeni ustavnim uređenjem Federacije BiH različito tretiraju i vrednuju.
Zato smatra da su svi problemi zajednički, pri čemu je i Ustavni sud FBiH to pitanje definirao kao zajedničke nadležnosti u ovoj oblasti.
Stoga poručuje da je obaveza svih "efikasna provedba svih akata kroz odgovarajuće administrativne strukture kako bi bili dio evropske zajednice kojoj težimo i za koju su se svi opredijelili".
Agencija za državnu službu zalaže se za odgovornu i sposobnu administraciju koja je u stanju da izvrši potrebe građana i zaštiti i omogući brzo ostvarivanje njihova prava.
Rahimić "pozvao" legendarnog ruskog golmana u Željezničar: Ovdje će ga rado prihvatiti
