Bego Gutić: U Tuzlanskom kantonu planiramo višemilionske investicije i nova radna mjesta

"On je bolji u odnosu na 2015. godinu, ali to naravno još uvijek nije dovoljno. Mi imamo prostora da taj ambijent popravljamo, posebno kada su u pitanju parafiskalni nameti o kojima svi govorimo i u ovom trenutku su nešto što u najvećoj mjeri opterećuje naše privredne subjekte", dodao je Gutić.

Ocijenivši budžet stabilnim, Gutić je naveo i da je osigurana tekuća likvidnost.

Napominje i da trenutna vlada slovi za onu koja se za vrijeme dosadašnjeg mandata nije zadužila nijednu marku.

Podsjeća i da ih je dočekao kredit u iznosu od 20 miliona maraka koji je podigla "ekspertna" odnosno Vlada TK na čelu sa tadašnjim premijerom Bahrijom Umihanićem, a koja je došla nakon masovnih demonstracija 2014. godine.

"Nama je budžet stabilan i pored toga što nismo imali kreditno zaduženje, što su nam najizdašniji, najkvalitetniji i najveći prihodi, odnosno prihodi od indirektnih poreza smanjeni zbog uputstva koje je federalna ministrica finansija donijela na početku 2016., uzimajući kao kriterije i rezultate popisa stanovništva, gdje su nam prihodi smanjeni za blizu 6.800.000 KM u odnosu na projektovane", naglasio je Gutić.

Podsjeća da je Vlada TK prilikom preuzimanja mandata 2015. imala ozbiljan problem, a to je da niko od dobavljača nije bio zainteresiran za rad sa ovom vladom. Posljedično tome uslijedile su i određene obustave isporuka usluga koje su već bile dogovorene, konkretno misleći na isporuku goriva Ministarstvu unutrašnjih poslova TK.

"Danas je to uredovano, osigurana je tekuća likvidnost, plaće budžetskih korisnika su na vrijeme, a čak smo uspjeli sustići i neke obaveze koje smo imali", ističe Gutić i dodaje da najveće potrošačko mjesto u budžetu zauzimaju plate.

Nastavlja i da je uredovljena isplata poticaja u oblasti poljoprivrede.

"Mi smo kanton koji najbrže isplaćuje poticaje. Kritikovali su nas zbog visine, ali moram kazati da smo budžetom za 2017. planirali povećanje sredstava za ovu poziciju za nekih 10 posto i time očekujem da budemo kanton u FBiH koji najviše izdvaja za poljoprivrednu proizvodnju", nastavlja premijer TK.

Budžet manji za 20 miliona KM

Kada je riječ o Nacrtu budžeta za ovu godinu, naš sagovornik ističe da je on već donesen te da je upućen u javnu raspravu. Prema projekciji, manji je za 20 miliona maraka u odnosu na budžet iz 2016. godine.

"U ovoj godini imamo povećanje kreditnih obaveza za dva do tri miliona KM. Imamo ponovo najave od Ministarstva finansija FBiH vezano za smanjenje prema projekcijama indirektnih prihoda za dva do tri miliona KM također. Međutim, nas na drugoj strani raduje da se kao proizvod Kantonalne i Federalne vlade u budžetu osjeća povećanje uplate poreza na dohodak te uplate poreza na dobit", navodi Gutić.

Jedan do najvećih problema kada je riječ o budžetu ovom kantonu predstavlja aktuelni Zakon o pripadnosti javnih prihoda.

Naime, ovim zakonom najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH na godišnjem nivou oštećen je u prosjeku za 35 do 40 miliona maraka.

"To je upravo onoliko novca koliko treba našem budžetu na godišnjem nivou da bismo mogli proširiti obim prava, popraviti plate u javnom sektoru... Trenutno imamo situaciju da imamo jako niske plate u obrazovanju i policiji. Tu nam je zastupljena i standardna priča da policajac i prosvjetni radnik više vrijedi u Sarajevu nego onaj u Tuzli. Mi ovakav odnos dobijamo ako pravimo usporedbu njihovog i našeg budžeta. Međutim, ja moram kazati da i pored činjenice da imamo i više nego duplo manji budžet u odnosu na Kanton Sarajevo, mi uspijevamo redovno servisirati sve obaveze koje su već ranije emitovane", dodaje.

Gutić nastavlja da ga raduje da i kantoni sa hrvatskim predznakom već polako uviđaju da su veći kantoni oštećeni spomenutim zakonom i može se očekivati da i oni podrže ovu inicijativu za novi raspored javnih prihoda.

Mišljenja je i da je potrebno riješiti problematiku Zakona o ino dugu kojim je ovaj kanton godišnje oštećen za nekoliko desetina miliona KM.

Zaposleno 10.000 osoba, građani skeptični

S druge strane, protekli period u ovom kantonu obilježilo je i povećanje broja zaposlenih, a Gutić ističe da je riječ o njih 10.000.

"U medijima često slušamo kritike na taj broj. Čujem i da mi manipulišemo tim brojem, ali kažem svima onima koji ne vjeruju, neka te podatke provjere u Poreskoj upravi FBiH koji se ažuriraju svakodnevno. Često nas pitaju i gdje su vidljivi efekti pokazatelja o povećanom broju zaposlenih, privrednom rastu i izvozu, a kojima se hvalimo. To je vidljivo direktno porezom na dobit koji je veći za sedam miliona KM, a što pokazuje povećanje prometa naših privrednih subjekata. Vidljivo je i porezom na dohodak koji je kao stavka u kantonalnom prihodu povećan i on pokazuje da imamo zabilježen rast broja zaposlenih. Također, prihodi našeg zdravstvenog osiguranja pokazuju tendenciju rasta što je proizvod novog upošljavanja. To su efekti koje mi osjetimo kroz budžet, ali opet to nije dovoljno da bi običan čovjek primjetio i osjetio na kraju krajeva", pojašnjava on.

Nova nada za radnike

Na području TK protekli period obilježila je i promjena situacija u nekoliko privrednih društava. Stvari su se konačno pomjerile sa mrtve tačke, a proizvodnja u nekoliko pogona očekuje se tokom ove godine.

Jedno od takvih preduzeća je i TTU Energetik u kojem se uskoro očekuje da će grupa radnika ponovo krenuti na posao. Kao što smo već i pisali, TTU Energetik novo je društvo osnovano od Elektroprivrede BiH (EPBiH) i Rudnika Banovići. Krajem prošle godine ovo društvo kupilo je dio imovine nekadašnjeg privrednog giganta TTU-a za šest miliona KM.

Nakon što sve procedure budu okončane, grupa od blizu 70 radnika ponovo će dobiti radni angažman. Na ovom broju se neće stati, s obzirom da je u planu i dodatno zapošljavanje 130 osoba.

"TTU Energetik je nešto što smo u samom startu imali kao plan da rješavamo u saradnji sa Vladom FBiH. Želim naglasiti da to nije privredni subjekt koji je osnovan da bi riješio socijalne probleme. Drago nam je ako smo pogodili i riješili i dobar dio socijalnih problema, ali je to prije svega kompanija koja treba tržištu da osigura svoj dohodak, odnosno da osigura na tržištu sebi posao kako bi mogli rentabilno poslovati bez bilo čije pomoći", kaže Gutić.

S obzirom na potrebe osnivača EPBiH i Rudnika Banovići za metalnom industrijom, Gutić navodi da je uvjerenja da će biti dovoljan obim posla za TTU Energetik.

"Negdje blizu 10 miliona KM godišnjeg prometa potrebno je da se napravi u ovoj kompaniji kako bismo imali pozitivno poslovanje za nekih 200 radnika. Siguran sam da će EPBiH i Rudnik Banovići osigurati tu količinu posla za kompaniju", nastavlja Gutić.

Okončana je i višegodišnja agonija radnika za proizvodnju i remontovanje vagona Gredelj-Revom iz Dobošnice. Ovo preduzeće u martu prošle godine kupile su Željeznice Federacije BiH, a proizvodnja bi vrlo brzo trebala biti pokrenuta.

"Očekujemo da krajem janura ili eventualno početkom februara počne raditi ovaj privredni subjekt. Ovdje je važno da pored 70 ljudi koje imamo u Gredelju, u planu je i širenje kapaciteta te bi na kraju bilo uposleno negdje oko 140 ljudi", navodi Gutić.

"Aida" ponos Vlade TK

Pored spomenuta dva preduzeća, Gutić navodi da je najviše ponosan na rješavanje problema u kojima se nalazila tuzlanska fabrika obuće Aida. Pronalaskom strateškog partnera, odnosno kompanije Intral BH, zvuk šivaćih mašina ponovo se začuo u ovom tuzlanskom pogonu, a priliku za posao je dobilo 320 osoba.

"Ovaj projekat Vlada TK je samostalno uradila i to je najuspješniji projekat u cijeloj državi, jer ja se ne sjećam da je urađeno nešto slično. Mi smo ovdje riješili pitanje uvezivanja radnog staža za 315 osoba, uspjeli smo osigurati strateškog partnera kojeg smo pronašli u predstečajnom postupku, kada niko nije mogao garantovati našem partneru da će njegova ulaganja biti priznata u stečajnom postupku. Čovjek je rizikovao i ušao. Mi smo tada govorili o nekih 200 zaposlenih u Intralu, a danas je to, kao što znamo 320 novouposlenih osoba", ponosno navodi Gutić.

On se osvrnuo i na Rudnik soli u Tuzli. Kako je kazao, vrlo malo se govori o državnoj kompaniji kojoj je prijetilo potpuno uništenje s obzirom da je imala više od dva miliona KM obaveza po osnovu zateznih kamata iz ranijeg perioda na osnovicu duga od nešto više od 100.000 maraka.

"Opet, uz pomoć EPBiH, Vlade FBiH i naših poslanika koji su vršili permanentne pritiske lobiranja u Sarajevu da se taj dug otpiše i na taj način Rudnik oslobodi te balasti mi smo uspjeli. Bili smo u takvoj situaciji da smo mislili da ćemo u Rudniku soli morati pokrenuti stečajni postupak. Pored 150 radnika na ovo preduzeće je indirektno naslonjeno 700 ljudi u Fabrici sode Lukavac i 400 u Fabrici soli u Tuzli. Za ove kompanije Rudnik soli osigurava osnovnu sirovinu, a bez njega spomenute dvije kompanije slobodno mogu staviti ključ u bravu", naglašava prvi čovjek kantona.

Stečajni postupak prilika za oživljavanje firme

Inače, na području ovog kantona trenutno je pokrenuto blizu 100 stečajnih postupaka koji se vode pred nadležnim sudovima, a cijelim postupkom obuhvaćeno je blizu tri hiljade osoba.

Gutić kaže da navedeni primjeri preduzeća koji su u oporavku u prilog idu tome da stečajni postupak ne predstavlja smrtovnicu preduzeća. Kako kaže, stečajni postupak nije kraj, on je prilika za oživljavanje firme.

"Često se govori da stečajni postupak predstavlja likvidaciju. Ali to nije tako, jer likvidacija je postupak koji ide nakon što stečajni ne uspije. Kod nas je problem da se stečajni postupci pokrenu veoma kasno, iako je zakon precizno kazao da se on može pokrenuti čak i zbog prijeteće platežne nesposobnosti", napominje Gutić.

Kada je riječ o TK, naš sagovornik nastavlja i da je pod određenim pritiscima u proteklom periodu došlo do ubrzanja nekoliko stečajnih postupaka.

"Mi znamo da je stečajni postupak zapravo sudski postupak i moram reći da je pod pritiskom Vlade TK, sindikata i cjelokupne socijalne situacije koju smo imali vezano za privredne subjekte, došlo do promjene odnosa stečajnih upravitelja i sudija, odnosno onih koji odlučuju u ovom postupku, u smislu da su određeni procesi ubrzani. Aida da se pokrenula prije deset godina to bi se vjerovatno razvlačilo četiri-pet godina, ali smo tu uspjeli zahvaljujući razumijevanju suda, stečajnog sudije i upravnika, odnosno razumijevanju svih organa stečajnog postupka", potcrtava Gutić.

Međunarodni aerodrom u Tuzli priča godine

S druge strane, jednu od najuspješnijih priča zasigurno predstavlja Međunarodni aerodrom Tuzla koji je doživio svoj preporod. Iz mjeseca u mjesec bilježi sve veći broj putnika, što je dovelo i do otvaranja novih linija za nekoliko evropskih destinacija.

Investicijski projekti višemilionske vrijednosti u planu su i za ovu godinu, a sve s ciljem pružanja što bolje usluge korisnicima usluga, odnosno putnicima.

"Sa trenutnim kapacitetima više ne možemo servisirati potrebe kada govorimo o broju putnika. Već smo donijeli odluku o kreditnom zaduženju aerodroma i planiramo proširiti putnički terminal. Planiramo izgradnju jednog novog savremenog terminala koji će na godišnjem nivou moći opslužiti blizu 700.000 putnika. Također, treba istaći i planove Uprave za indirektno oporezivanje BiH koja tamo radi svoj objekat u kojem će biti smještene sve službe koje su neophodne za jedan granični prelaz", pojašnjava.

Također, prema planovima za ovu godinu Kantonalna vlada će kroz plan Direkcije regionalnih cesta TK osigurati određena sredstva za sanaciju i revitalizaciju putnog pravca prema aerodromu.

Gutić napominje i da će kargo saobraćaj koji je uspostavljen polovinom prošle godine sa tuzlanskog aerodroma dodatno povećati prihode ovom preduzeću, a u toku 2017. se očekuje i dodatno zapošljavanje blizu 50 osoba.

"Međunarodni aerodrom Tuzla vidimo kao nešto što treba da potakne privredni razvoj, a vidimo ga i kao priliku da potakne razvoj turizma na našem kantonu. Znamo da su aranžmani koje imamo sa WizzAirom veoma povoljni za odlazak i dolazak u BiH i sigurni smo da ćemo imati i povećanje broja turista koji dolaze izvana u posjetu našem kantonu", kaže kantonalni premijer.

Nedopustiva cijena satnice

Tokom razgovora osvrnuo i na probleme koji su proistekli usvajanjem Zakona o radu, usvajanjem općeg kolektivnog ugovora te prijedlogom granskih kolektivnih ugovora za pojedine oblasti.

Granski kolektivni ugovor koji je predložen za radnike u oblasti zdravstva podrazumijeva povećanje obaveza TK za blizu 13 miliona KM, što bi moglo utjecati na kvalitet pružanja zdravstvenih usluga u ovom kantonu.

"Ukoliko bi mi prihvatili satnicu koja je dogovorena na federalnom nivou od 2,35 KM, a ona je za 0,4 KM veća od satnice koja je dogovorena Općim kolektivnim ugovorom, to bi naš kanton najviše koštalo, jer smo mi dosad imali satnicu od 2,05 KM. Razlika na koju se opet moraju obračunati doprinosi nama bi stvorili dodatni teret na budžet za negdje oko 12.800.000 KM", upozorio je Gutić.

Gutić je dosad već imao sastanak sa predstavnicima sinidkata u oblasti zdravstva, a početak pregovora u cilju pronalaska najboljeg rješenja za ovu problematiku očekuje se uskoro.

"Mi već imamo svoj pregovarački tim i na neki način kao što nismo prihvatili granski kolektivni ugovor u oblasti obrazovanja i državne službe, nećemo prihvatiti ni ovaj, jer ne možemo dozvoliti sebi taj luksuz da ugrozimo funkcionisanje zdravstvenog sistema. Ovo je ipak najveći kanton sa blizu 500.000 stanovnika", kategoričan je Gutić.

Sedam miliona KM za UKC Tuzla

Iako je januar 2017. godine značio i povećanje kreditnih obaveza po zaduženju prethodne Vlade TK za još blizu tri miliona KM, kao i gubitak prihoda od indirektnih poreza, Gutić je kazao da paralelno sa stabilizacijom kantonalnog budžeta idu i određene investicije, kao i stvaranje ambijenta za otvaranje novih radnih mjesta.

"Osigurat ćemo jedan značajan iznos za ulaganja u kapitalne projekte vlade i kantona. Najveći dio će otići u obrazovanje jer moramo popraviti uslove u školama. Sigurno će biti realizirano i blizu 30 miliona KM za privredu na način da 20 miliona KM osiguramo kreditna sredstva po najpovoljnijim uslovima preko jedne od komercijalnih banaka, gdje će Vlada servisirati troškove obrade kredita i kamata uz određeni grejs period, a onome ko ima ideju i želi da se bavi biznisom mi ćemo staviti na raspolaganje sredstva za povlačenje. Ostalih deset miliona nastojat ćemo povući sa federalnog nivoa za nova zapošljavanja, kao što smo uradili i prošle godine", otkrio je Gutić.

Među značajnijim investicijama u ovoj godini svakako je i ulaganje blizu sedam miliona KM u opremanje Univerzitetsko-kliničkog centra u Tuzli čime će biti stvoreni uslovi za kvalitetnije pružanje zdravstvene usluge pacijentima.

Također, planirano je i dodatno zapošljavanje ljekara putem određenih programa, kao što je učinjeno i u 2016. godini.