Beskonačno strpljenje OHR-a: Za šest mjeseci RS je povukao tri konkretna antidržavna poteza
Međutim, sporan je pravni okvir u Republici Srpskoj. Naime, Narodna skupština tog entiteta je u ljeto prošle godine donijela poseban zakon kojim se odbacuju izmjene Krivičnog zakona BiH, a koje se odnose na zabranu negiranja genocida.
Predsjednica RS-a Željka Cvijanović (SNSD) je u oktobru prošle godine potpisala ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH. Dakle, tim činom entitet je odbio da prihvati primjenu državnog zakona i time narušio pravni poredak. Preko toga je prešao i OHR i međunarodna zajednica, i sve s ezavršilo na verbalnoj osudi takvog poteza.
Međutim, vlast u RS-u nije stala na tome, do kraja 2021. pokrenuli su niz inicijativa i zaključaka s prijedlozima zakona kojima žele državne ovlasti preuzeti na sebe.
U decembru je Cvijanović potpisala novi ukaz i to o proglašenju Zakona o lijekovima i mdicinskim sredstvima RS-a, čime su se usprotivili radu i djelovanju državne Agencije za lijekove. Taj zakon je dakle usvojen, potpisan i objavljenu Službenom listu. Na snagu će stupiti 29. juna ove godine.
Decembar je bio mjesec kada je vlast RS-a bila naročito inspirisana u antidržavnom djelovanju, pa su u NSRS-u usvojili više zaključaka kojima su pozvali Vladu RS-a da u narednih šest mjeseci radi na izradi i donošenju entitetskih zakona o Upravi za indirektno oporezivanje, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a te oružanim snagama, odnosno entitetski zakon o odbrani i sigurnosti.
Vrijeme za te antidržavne poteze i dalje teče, a vlast entiteta nije sankcionisana izuzev verbalne kritike.
I treći antidržavni potez, kojim se narušava Ustav i odluke Ustavnog suda BiH dogodio se jučer. Cvijanović je potpisala i ukaz o proglašenju zakona kojim RS želi legalizovati nezakonito otimanje državne imovine. Riječ je o Zakonu o nepokretnoj imovini u RS-u koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Taj zakon je NSRS usvojila 10. februara, a na snagu bi trebao stupiti vjerovatno za osam dana.
Suština je da se ovim zakonom obavezuju institucije RS-a da imovinu BiH knjiže na entitet, bez obzira što je presuda Ustavnog suda BiH drugačija.
Dakle, antidejtonsko i antidržavno djelovanje vlasti u RS-u nije usporila ni nova geopolitička klima nakon ruske agresije na Ukrajinu. Milorad Dodik i njegovi politički partneri ne odustaju od podrivanja države. U međuvremenu je dobio samo sankcije Amerike, a one iz Evropske unije vjerovatno i neće jer ne postoji konsenzus. Ono što je moguće jesu individualne sankcije pojedinih država.
Na ovakve poteze međunarodna zajednica, ali i OHR nerijetko izgledaju i smiješni s obzirom da ne odustaju od verbalnog prijekora Dodika, ali su u praksi nevidljivi, dok vlast RS-a čini sve da BiH učini nefunkcionalnom, da je uruši iznutra.
Alat da spriječi ovakvu politiku ima visoki predstavnik koji može koristiti svoje Bonske ovlasti i to je čini se jedini efikasan metod koji se može primjeniti. Međutim, visoki predstavnik Christian Schmidt je i dalje vrlo uzdržan i vjeruje da će savjetima i opomenama promijeniti politiku Milorada Dodika, koju on gradi deceniju i po.
Svijet nogometa nešto slično nikad nije vidio: Derbi za titulu gledali na ekranu zbog koncerta
