Bez dokumenata nema historije: Sarajevski arhiv 69 godina otkriva staze prošlosti grada
Povodom Dana grada Sarajeva posjetili smo ovu javnu ustanovu kulture. Dočekali su nas arhivisti Haris Zaimović i Adis Hodžić. Na početku su nas upoznali o spisima, dokumentima, fotografijama, kartama, plakatima i razglednicama iz bogate sehare Arhiva, koji su predstavljeni na izložbi "Sarajevo - Svjetlost prošlosti iz arhivskih dokumenata".
Izložba u Muzeju Sarajeva
Zaimović je zajedno s arhivistima Atifom Mušinovićem i Sašom Beltramom autor izložbe koja će narednih sedam dana biti otvorena u Muzeju Sarajeva. Posjetioci ove izložbe imaju priliku vidjeti brojne zanimljive sadržaje kao što su Karta BiH iz 1878. godine uoči priprema austrougarske vojske za okupaciju, Zbornik zakona i naredbi za BiH 1878.-1880., zapisi iz Bosanskog sabora, Program obilježavanja rođendana cara Franje Josipa u Sarajevu 1882. godine...
Zaimović ističe da ovom izložbom Historijski arhiv Sarajevo podsjeća na neke prijelomne trenutke iz prošlosti grada.
"Izložili smo veoma zanimljive arhivske sadržaje. Meni je vrlo interesantan oglas iz Drugog svjetskog rata u kojem su zapisana imena građana Sarajeva koje je NDH osudila na smrt i tešku robiju", kazao nam je Zaimović pokazujući na ovaj dokument iz 29. marta 1945. godine.
Njegov kolega arhivist Adis Hodžić, koji nam je pokazao sadržaje iz arhivskog fonda Skupštine Grada Sarajeva, kaže da će do idućeg obilježavanja Dana grada Sarajeva imati sve arhivske sadržaje dostupne kroz virtualnu izložbu.
"Radimo na tome da svi spisi, dokumenti, fotografije, karte, plakati i razglednice, koji su predstavljeni na izložbi, budu dostupni i u digitalnoj formi. To je ono što moramo pratiti u ovom modernom dobu", kaže Hodžić.
U ratu sačuvali građu
Tokom rata od 1992. do 1996. godine Arhiv je uspio sačuvati cjelokupnu arhivsku građu koja se nalazila u njegovom posjedu i to najviše zahvaljujući njegovim radnicima. Na sreću, tada niko nije poginuo niti je ranjen. Bez obzira na sve opasnosti koje su svakodnevno prijetile sarajevskim arhivistima i njihovim porodicama, kako ističu Zaimović i Hodžić, svi su radili svoj posao i time pokazali svoju istinsku ljubav prema struci, ali i baštini koju su svojim nesebičnim zalaganjem uspjeli sačuvati. Tome, između ostalog, u prilog ide i činjenica da je Arhiv u periodu od 1992. do 1995. godine preuzeo arhivsku građu od 34 registrature.
"Historijski arhiv Sarajevo čuva više od 650 arhivskih fondova i zbirki. Kada bismo kroz Sarajevo poredali sve naše kutije s arhivskim sadržajima, trebao bi nam prostor od 9.500 metara", naglasio je Hodžić.
Prolazeći pored plaketa Šestoaprilskih nagrada iz 1983. i 1988. godine, arhivisti nam govore kako ova nagrada nije dodijeljena 1993. i 1998. godine, a dodjeljuje se još od 50-ih godina.
"To je bio klasičan konkurs. Svako se mogao prijaviti, a nagrade su dodjeljivane u pet kategorija, i to privreda, kultura i umjetnost, sport, zdravstvo i društveno-politički angažman", pojasnio nam je Hodžić.
Brojne nagrade
Pored Šestoaprilskih nagrada, Historijski arhiv Sarajevo je dobitnik brojnih priznanja i zahvalnica od Energoinvesta, Organizacionog komiteta ZOI-a 84 Sarajevo, Općine Stari Grad Sarajevo, Društva arhivskih radnika BiH, Arhiva BiH, Muzeja Sarajeva te mnogih drugih kulturnih i društveno-političkih institucija u BiH i regiji.
"Ovo je institucija od općeg društvenog značaja, kako za Sarajevo, tako i za cijelu državu. Svi sadržaji koji su smješteni u našem Arhivu otkrivaju puteve kojima su prošli građani ovog grada, ali čuvaju i puteve kojima mi prelazimo danas, kao i one koji su tek ispred nas", istaknuo je Zaimović na kraju razgovora za Klix.ba.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je 228 arhivskih fondova, zbirki i bibliotečke građe Historijskog arhiva Sarajevo nacionalnim spomenikom. Arhiv je trenutno smješten na tri lokacije u Sarajevu. Upravna zgrada s čitaonicom i bibliotekom nalazi se u Alipašinoj ulici, a dva depoa u ulicama Ferhadija i Čadordžina.
